Zbog fokusa na islamistički teror zapostavljena opasnost krajnje desnice

Svijet
Zbog fokusa na islamistički teror zapostavljena opasnost krajnje desnice
U izvještaju najobuhvatnije ankete u Europi stoji: prijetnje su dugo zanemarivane od strane vlade i zakona. Dok islamistički zavjerenici dobivaju punu pažnju, autori izvještaja dugog 98 strana upozoravaju da poredeći, individualci i manje skupine ekstremista su zapravo smrtonosniji, skoro jednako brojni, te je sigurnosnim službama mnogo teže indentifikovati takve skupine.

U izvještaju najobuhvatnije ankete u Europi stoji: prijetnje su dugo zanemarivane od strane vlade i zakona.

Dok islamistički zavjerenici dobivaju punu pažnju, autori izvještaja dugog 98 strana upozoravaju da poredeći, individualci i manje skupine ekstremista su zapravo smrtonosniji, skoro jednako brojni, te je sigurnosnim službama mnogo teže indentifikovati takve skupine.

Britanija vodi ispred svih drugih Europskih zemalja što se tiče samog broja napda i zavjera tokom posljednjih 15 godina, koje su bile planirane od strane individualaca, stoji u analizi koju su zajedno sprovela četiri istraživačka instituta.

Također stoji da je skoro polovina napada u Britaniji tokom posljednjih nekoliko godina djelomično bila motivirana ubostvom Leeja Rigbyja- val nasilja koji varira od podmetanja požara do bombardovanja islamskih centara.

Analizirajući 31 Europsku zemlju, istraživači su otkrili da su 124 napadača bila uključena u 98 napada ili zavjera tokom 15 godina.

Nakon Velike Britanije s 38 planiranih napada, Francuska je na drugom mjestu s 11 napada, dok su Njemačka i Švedska imale po 5 napada. Autori izvještaja su zaključili da, dok su ovakvi napadi bili veoma rijetki u Europi- 10 zemalja nije imalo zabilježenih napada tokom 15 godina- postoji povećan broj napada nakon 2011. godine.

Poznati počinitelji u Velikoj Britaniji uključuju ubice Leeja Rigbyja: Michael Adebolajo and Michael Adebowale. Ostala imena uključuju Pavlo Lapsyna, koji je do smrti izbo muslimanskog djeda, te bombardovao džamije kako bi pokrenuo rasni rat.

Lapsynova bombaška kampanja nastala je nakon Rigbyjevog ubistva, kada je nakon nekoliko sedmica aktivirao eksploziv na pogrebu vojnika- iako policija tvrdi da njegov čin nije motiviran londonskim ubistvom.

Udruženi izvještaj istraživača s Royal United Services Institute, Catham House, Institute for Strategic Dialogue i Univerziteta u Leidenu u Nizozemskoj, takve napade smatraju ''samostalnim,'' iako su uključivali i po tri čovjeka.

Od 124 počinitelja unesenih u bazu, 38% njih je bilo inspirisano religijom, dok je 33% počinitelja označeno kao ekstremisti. Autori istraživanja su izjavili da su u potpunosti iznenađeni rezultatima, uzimajući u obzir fokus na islamski ekstremizam.

Melanie Smith, jedna od autorica izvještaja izjavila je da su bili iznenađeni brojem terorista u Europi koji samostalno djeluju.

Analitičari su također identificirali karaktersitične razlike u profilima počinitelja i njihovih motiva potaknutih religijom, uključujući samostalne džihadiste.

Počinitelji koji su bili motivisani ''naglašavanjem imigracijske politike , željom da inspirišu patriotizam, te odbrane svoju zemlju od onoga što nazivaju ''islamizacijom''- obično su stariji: većina ih je u prosjeku imala 40 godina. Često su bili i društveno izolirani.

Zavjerenici i napadai inspirisani religijom su uglavnom bili mnogo mlađi- vrlo često su imali manje od 25 godina, te su bili manje društveno izolirani. Često nisu posjedovali indikacije mentalnih problema.

Od 72% napada motivisanih religijom koji su uneseni u bazu, samo 8% njih je uzrokovalo smrt. Nasuprot njima, napadi motivirani patriotizmom, iako odgovorni za manji broj napada, uzrokovali su nešto manje od polovine ukupnih smrtnih slučajeva uzrokovanih terorizmom.

''Najčešće mete bili su civili, precizinije etničke i religijske manjine, tražioci azila i imigranti. Velika većina religijskih meta bili su muslimani,'' stoji u izvještaju.

Pojedinačni najsmrtonosniji napad izvršen je od strane anti-islamiste Andersa Breivika. 22. jula 2011. godine, Breivik je aktivirao eksplozivne uređaje ciljajući zgradu vlade u centru Osla.

Usprkos tom užasu tog dana, istraživači otkrivaju da nešto više od tri četvrtine tih napada nisu prouzrokovali fatalne posljedice, dok 58% napada nije uzrokovalo nikakve povrede.

Razmjena informacija između država mora biti poboljšana kako bi se spriječila ''internacionalizacija'' određenih događaja koji se mogu prebaciti iz jedne države u kojoj su zabranjeni u drugu u kojoj nisu.

Što se tiče načina na koji su zavjerenici identifikovani, otkriveno je da što se tiče napadača inspirisanih religijom, 45% njih je otkrilo svoje namjere porodici ili prijateljima, poredeći ih s 18% napadača inspirisanih religijom koji su otkrili svoje namjere.

Ključna preporuka usmjerena je ka društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, koji nam trenutno pružaju mogućnost prijave sadržaja koje postavljaju pojedinci ili grupe.

Pozivajući na mehanizme koji će nam omogućiti prijavu sadržaja koji mogu identificirati potencijalne napadače, dodali su: ''Ova opcija bi nam na primjer mogla nuditi: '(ova objava) sugerira da bi osoba mogla počiniti nasilni napad.''

Ne propustite