PARKINSONOVA BOLEST - neizlječiva neurološka bolest

Priručnik bolesti
PARKINSONOVA BOLEST - neizlječiva neurološka bolest
Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog nervnog sistema okarakterizirana drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom), ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela.

Šta je PARKINSONOVA BOLEST?

Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog nervnog sistema okarakterizirana drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom), ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U najozbiljnijem obliku povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem. Naziva se i drhtajuća paraliza. 

Parkinsonova bolest podrazumijeva degenerativne promjene u području mozga poznatom kao crna tvar ili substantia nigra koja proizvodi dopamin, hemijsku tvar koja omogućuje ljudima da se kreću normalno i precizno.

parkinson

 

(Nedostatak dopamina)

Simptomi

Primarni simptomi

Ukočenost je pojačan tonus ili ukočenost u mišićima. Ako privremeno nije olakšana sa lijekovima koje nazivamo antiparkinsonicima, ukočenost je uvijek prisutna. Međutim, pojačava se tijekom kretanja. Često je odgovorna za izraz lica u obliku maske. Kod nekih pacijenata, ukočenost vodi osjećanju boli, posebno u rukama i ramenima. 

Tremor (drhtanje) je simptom koji javnost često povezuje sa PB, ali ustvari tek oko 25% pacijenata doživljava jako slabi tremor ili ga uopće nemaju. Kada je prisutan, tremor može biti jači na jednoj strani tijela. Osim što pogađa ruke i noge, ponekad uključuje glavu, vrat, lice i čeljust. 

Bradikinezija znači sporost pokreta. Ovaj simptom je obilježen zakašnjenjem početnih pokreta. Kada su upute primljene, tijelo sporo odgovara na njih. Slaba ravnoteža također pogađa ljude sa PB. To pogotovo dolazi do izražaja kada se naglo pokrenu, što uzrokuje naglu promjenu u poziciji njihovih tijela. Neki pacijenti puno puta padaju zbog slabe ravnoteže. 

Problemi u kretanju obično uključuju smanjenje ili nemogućnost pregibanja udova; kratke, nespretne korake; teškoće u skretanju; te nagle smrznute pokrete (nemogućnost izvedbe drugog koraka).

Sekundarni simptomi

Ljudi sa Parkinsonovom bolesti također mogu patiti od bilo kojeg sa duge liste sekundarnih simptoma koji uključuju depresiju, poremećaj u spavanju, vrtoglavicu, konstipacija (zatvor), demenciju, te probleme sa govorom, disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom. Važno je naglasiti da različiti pacijenti imaju različite simptome.

parkinson-disease

(Razvoj bolesti)

Liječenje

Ciljevi liječenja PB su utjecati na simptome tako da su dugoročne nuspojave liječenja smanjene/izbjegnute, te usporiti ili zaustaviti razvoj bolesti. Iako je PB progresivna, i danas, neizlječiva neurološka bolest, ipak reaguje na terapiju lijekovima i vijek života je gotovo normalan, pogotovo u liječenju sa modernim lijekovima. Terapija PB uključuje liječenje lijekovima, liječenje bez lijekova i operaciju. Operacija je obično primjenjena na manjini pacijenata u kasnijoj fazi bolesti koji imaju nepopustljive simptome koji predstavljaju odbacivanje farmakoterapije. Liječenje bez lijekova je važno za održavanje funkcije pacijenta, te morala pacijenta i njegovatelja. Međutim, glavna uporišta terapije lijekovima su dopaminergijski lijekovi - levodopa, dopaminski prekursor i direktni i indirektni dopaminski agonisti. Drugi lijekovi kao što su antikolinergici, amantidin i apomorfin su korisni u određenim prilikama.

Ne propustite