Intervju sa predsjednikom Planinarskog saveza FBiH/BiH, Zehrudinom Isakovićem: Mt.Everest je vrh bez milosti!
Dugogodišnji novinar, predsjednik Planinarskog saveza FBiH/BiH, autor nekoliko dokumentarno putopisnih serijala, od kojih su najpopularniji film o Triglavu, "Vrhovi Balkana", "Mt.Everest - vrh bez milosti" i "Povelja Kulina bana", i magistar komunikologije, Zehrudin Isaković, koji je dugo godina bio direktor novinske agencije FENA, za naš portal dao je intervju u kojem govori o svojim aktivnostima, te kako je spojio dvije ljubavi: novinarstvo i planine.
Isaković je bio vođa i organizator Prve bosanskhercegovačke ekspedicije na Akonkagvu (6962m), vođa i organizator ekspedicije na Jbal Toubcal (4250m), to je naviši vrh Atlasa u Maroccu, član međunarodne ekspedicije na Mt. Everestu, dosegao je 7550 m., ali je ekspedicija bila prisiljena da odustane od uspona na vrh zbog izuzetno lošeg vremena. Zatim, član međunarodne ekspedicije na Cho Oyu (8201 m.) i mnogih drugih.
Izuzetno je aktivan sa usponima na brojne vrthove Balkana, Evrope i Svijeta, kao što su Mt Blanc i Matterhorn.
Počnimo od najkatuelnijeg: Vaš kolega Naim Logić uspeo se na najviši vrh Antartktike i time zaokružio projekt "sedam vrhova"! Šta to znači za bosanskohercegovačko planinarstvo?
Da, moj prijatelj Naim Logić, sa kojim sam zajedno bio u ekspediciji na najviši vrh svijeta Mount Everest 2009., ispeo se na Mt. Vinson i tako postao prvi Bosanac kojem je uspjelo popeti se na najviše vrhove svih sedam kontinenata. Ovo je na neki način historijska činjenica za naš alpinizam, tj. za naše visokogorstvo, jer u regiji postoji samo nekoliko alpinista koji su također ostvarili ovaj uspjeh. Zbog toga smo ga predložili za specijalno priznanje, koje u okviru godišnjih nagrada dodjeljuje Sportski savez BiH. Nadam se da će žiri razumjeti našu argumetaciju i uvažiti prijedlog. Podsjetit ću da su do sada tri naša državljanina uspjeli popeti sam vrh Mount Everesta, a još nekoliko ih je stupilo nogama na druge himalajske osamtisućnjake. Pored ovoga naši alpinisti, među kojima sam i sam, penjali su druge svrhove širom svijeta: od Anda do Aljaske, i neke vrlo teške stijene evropskih Alpi.
Na TV AlJazeera Balkans radite serijal "Vrhovi Balkana". Čini se da je, za sada, najzapaženiji ostao vaš film o Triglavu koji na youtube ima preko 35.000 pregleda, što je za jedan film ove tematike zapravo fantastična brojka!
Jeste. U tom serijalu, pa konkretno radeći i na filmu o Triglavu, spojio sam dvije ljubavi: novinarstvo i planine, a to su okolnosti koje se samo poželjeti mogu. Sami odlasci u planinu za mene su praznik, imam ogromno iskustvo na tom polju. Znam ključne ljude u regiji, najznačajnije alpiniste i planinare, a sve planine koje snimamo obišao sam već po nekoliko puta. Sa druge strane, već sam zreo novinar, koji iza sebe ima preko 20 dokumetarnih serijala ili pojedinačnih filmova. Sve je to utjecalo da je imamo - po ocjenama ljudi bilo da dolaze iz profesije ili ne – vrlo vrijedan serijal, koji će s vremenom dobivati na vrijednosti. Sretan sam što su menadžment i uredništvo Al Jazeere Balkans prepoznali ove činjenice. To su pametni ljudi koji su, naročito u dokumentarnom i news segmentu, napravili ogromnu korist cijelom regionu, ponajprije tako što su digli profesionalne standarde, a bogme i tako što su uložili veliki novac u regionalnu produkciju. Moram reći da je moja saradnja sa AlJazeerom Balkans zapravo moje najpozitivnije novinarsko, pa ako hoćete i ljudsko iskustvo u karijeri. Ogromne su prednosti koje nosi jedna tako ugledna, profesionalna i snažna produkcija, koja udružena sa dobrim idejama i iskustvom, neminovno daje dobar rezultat. Želja mi je da se naša suradnja nastavi kroz više sezona.
Predsjednik ste Planinarske organizacije naše zemlje. Šta se tamo događa, koji su planovi?
U BiH trenutno postoje tri planinarska Saveza: PS FBiH / BiH, PS RS i PS HB. Već duže vrijeme intenzivno razgovaramo o njihovom spajanju, tako što ćemo napraviti jedinstveni Planinarski savez Bosne i Hercegovine. Mislim da ćemo za vrlo kratko vrijeme ovo i ostvariti. Vodeći se primjerima nekih drugih sportskih saveza, ovih dana smo evo pri kraju sa nacrtom Statuta budućeg PSBIH. Moje kolege, predsjednici druga dva planinarska saveza, su vrlo tolerantni i mudri ljudi, pa me to, pored ostaloga, uvjerava da ćemo već za dva mjeseca imati moderan planinarski savez na državnom nivou. To bi otvorilo novu stranicu u razvoju organiziranog planinarstva, koje u BiH ima već preko 120 godina dugu tradiciju, što je respektabilna činjenica na svjetskom nivou.
Jeste li inače zadovoljni statusom planinarstva u našoj državi?
Naravno, pored ovoga ujedinjenja, mi planinari želimo bolji status u društvu. Namjera nam je da preuzmemo veću odgovornost za razvoj naše zajednice, tako što ćemo više utjecati na obrazovanje i odgoj mladih, a možemo bitno pomoći oko organiziranja nacionalnih parkova, razvoju planinskog turizma, kao i mnogim drugim oblasima. Da bismo ovo ostvarili potrebno je da se donese odgovarajuća zakonska legislativa sa bitno ekološkim i humanim načelima. Mi znamo kako do toga stići i uskoro ćemo naše ideje dati u javnost.
Autor ste i prve planinarsko turističke karte planine Prenj, koja se ovih dana promovira širom BiH. Čime ste se rukovodili kada ste odlučili ići u ovaj jedinstveni projekat?
Vrlo jednostavno – rukovodio sam se potrebama tržišta. Da biste imali posjećene planine, potrebno je, pojednostavljeno, imati tri stvari: markirane puteve, planinarske objekte i dobre karte, tj. vodiče. Markirane puteve donekle imamo, planinarske objekte također, ali akutno fale vodiči i praktične karte, e da bi se planinari i turisti uputili k njima. Kod izrade karte Prenja, veliku zaslugu ima i moj prijatelj Bakir Sujoldžić, koji je odradio tehnički dio posla, samo kartografiranje. Dizajn je radio Velija Hasanbegović, a Amos Graf je kvalitetno odštampao. Moram se zahvaliti Federalnom ministartvu okoliša i turizma i Općini Konjic, koji su prepoznali vrijednost ovog projekta, te planinarskom društvu "Borašnica" i nevladinoj organizaciji "Terra Dinarica", koji su partneri projekta.