Kako nastaje ateroskleroza?

Šta je ASTEROSKLEROZA?

Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti nazvanoj arterioskleroze - bolesti za koje je karakteristično da arterijska stijenka postaje stanjena i slabije elastična. Ateroskleroza je patološki proces u kojem dolazi do nakupljanja masnih supstanci, holesterola, delova mrtvih ćelija i kalcijuma u unutrašnji zid arterije. Obično pogađa velike i srednje velike arterije. Ateroskleroza može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa, te ruku i nogu. Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak (karotidne arterije) može doći do moždanog udara, a ukoliko zahvati arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) može nastupiti srčani udar (infarkt srca).

Koji su UZROCI?

Ateroskleroza započinje kad jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca, koja se zovu monociti, prodru iz krvne struje u stijenku arterije i tamo se preobraze u stanice koje nakupljaju masne tvari. S vremenom, ti masnoćom nakrcani monociti spajaju se dovodeći do zadebljanja koja su poput krpica razasuta ispod unutarnje ovojnice arterijske stijenke. Svako zadebljano područje (naziva se aterosklerotski plak ili aterom) dalje se puni mekanom tvari, poput sira, koja se sastoji od različitih masnih materijala, a ponajviše od kolesterola, glatkih mišićnih stanica i stanica vezivnog tkiva. 

Arterije zahvaćene aterosklerozom gube svoju elastičnost, a promjer im se sve više sužava kako ateromi rastu. S vremenom se u ateromima nakuplja kalcij, pa ateromi postaju krhki i mogu puknuti (ruptura plaka). Krv tada može ući u puknuti aterom i sve više ga širiti, uslijed čega se arterija sve više sužava. Puknuti aterom može izbaciti svoj masni sadržaj u lumen arterije, što može biti otponac za stvaranje ugruška (tromba). Ugrušak može još više suziti arteriju, pa je čak i začepiti (tromboza) na tom mjestu ili se može otkinuti i nizvodno začepiti arteriju (embolija).

Koji su SIMPTOMI?

Simptomi bolesti se obično postupno razvijaju kako raste aterom i zatvara lumen krvne žile. Pri tome je prvo uočljiva nemogućnost dodatne opskrbe krvlju pojedinih organa pri povećanim potrebama, što se manifestira stezanjem srčanog mišića u fizičkom naporu (angina pectoris), bolne pulsacije u ekstremitetima (intermitentne klaudikacije). Ako dođe do naglog začepljenja velike arterije i simptomi su puno dramatičniji npr. ishemijski cerebrovaskularni inzult (moždani udar nastao začepljenjem krvne žile u mozgu ugruškom nastalim otrgnućem ateroma).

LIJEČENJE

Liječenje ateroskleroze usmjereno je zapravo na liječenje njenih komplikacija: infarkt miokarda, angina pectoris, aritmije, moždani udar itd. Stoga je ovdje iznimno važna prevencija u koju spadaju mjere smanjivanja faktora rizika koji mogu pogodovati razvoju ateroskleroze. Važna je dakle pravilna ishrana bez prekomjernog unošenja masnoća i šećera, fizička aktivnost, reguliranje tjelesne težine i krvnog pritiska, nepušenje.