Aneurizma ili proširenje arterija

Šta je ANEURIZMA?

Aneurizma je trajno izbočenje arterije zbog slabosti njezine stijenke. Aneurizme se mogu stvarati svugdje, ali su najčešće i najmučnije kad se javljaju na arterijama glave ili na aorti. 
Žestoka i iznenadna glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i promene svesti, od blage pospanosti pa sve do kome, kod osoba koje već imaju dijagnostikovane moždane aneurizme (proširene krvne sudove) ukazuju na njihovo pucanje i krvarenje u mozgu, poznato pod nazivom  – izliv krvi u mozak.

Koji su UZROCI?

Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji. Nastaju zbog slabljenja određenog dijela žilnog zida. Može postojati porodična sklonost, ali specifični uzroci su aterioskleroza, gljivične infekcije, infekcije sifilisom, aortitis (upala aortne stijenke) ili trauma. Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem dijelu, no 3/4 se javljaju u trbušnom dijelu aorte (AAA). Arterioskleroza je bolest koja je najčešće udružena s aortnim aneurizmama. Ona oslabljuje stijenku aorte, zbog čega se stijenka proširuje, a povišeni krvni tlak i pušenje tome doprinose.

Koji su SIMPTOMI?

Simptomi se razlikuju, kako smo već napomenuli, prema vrsti, veličini i mjestu izbočenja. Simptomi aneurizme obično izostaju, ali ukoliko su one velike i pritiskaju moždani parenhim ili nerve, mogu izazvati: 

- jake glavobolje, 
- bol u oku, 
- smetnje s vidom, 
- proširenje ženica, 
- duple slike, 
- pad očnog kapka, 
- otežan hod i gutanje. 

Aneurizma mozga se najčešće otkriva slučajno, u toku neinvazivnih dijagnostičkih procedura na CT-u i magnetnoj rezonanci, jer se tada po protokolu radi pregled krvnih sudova mozga. To su najčešće osobe koji su došle na pregled zbog glavobolje ili česte vrtoglavice, a kod kojih se uzgredno otkrije ovo oboljenje. 

Koliko često aneurizma na mozgu puca?

Rupturu aneurizme doživi u prošeku 15 do 20 osoba od njih 100.000. Ne rupturira svaka aneurizma mozga, može se desiti da nikada i ne dođe do pucanja, ali tu nema pravila. Nekada i  njena veličina može biti faktor rizika – ona je najverovatnija u slučaju proširenja kod onih veličine desetak milimetara ( čak 40 odsto slučajeva), dok svega tri odsto aneurizmi manjih od pet milimetara pukne.

LIJEČENJE

Tok bolesti zavisi o veličini aneurizme; ruptura rijetko nastaje ako je širina aneurizme manja od 5 cm, ali učestalost se značajno povećava ako je širina aneurizme veća od 6 cm. Kod svih takvih aneurizmi se stoga preporučuje hirurški zahvat, osim ako nema kontraindikacija za operaciju. Korekcija se sastoji u zamjeni dijela krvožilne stijenke zahvaćene aneurizmom sa sintetskim umetkom. 
Ukoliko osjetite jaku bol u donjem dijelu trbuha i leđa, može se posumnjati na rapturu (puknuće) trbušne aneorizme aorte. U zavisnosti o jačini krvarenja, mogu uslijediti hipovolemijski šok (šok uslijed gubitka krvi), te smrt. Ruptura ili prijeteća ruptura stoga se ubrajaju u hitna hirurška stanja. Rizik kod operacije rupturirane aneurizme je oko 50%, a ako dođe do zatajivanja bubrega nakon operacije, prognoza je izrazito loša.