Crohnova bolest: Bolest crijeva
Šta je CROHNOVA BOLEST?
Crohnova bolest je oboljenje digestivnog trakta, koje može da zahvati bilo koji njegov dio (od usta do anusa). Veoma često se javlja na ileumu (završnom dijelu tankog crijeva) ili na debelom crijevu. Bolest je veoma slična ulceroznom kolitisu, tako da se kod približno 10% bolesnika ova dva oboljenja ne mogu razlikovati. Crohnova bolest može da uzrokuje komplikacije i izvan digestivnog trakta, kao npr. kožni osip, artritis ili zapaljenje oka.
Uzrok bolesti
Iako uzroci upalne bolesti crijeva još nisu poznati, genetski faktori igraju određenu ulogu. Rizik nasljeđivanja je najveći ako boluje majka, a nakon toga brat ili sestra. Različite bakterije mogle bi biti odgovorne za Crohnovu bolest. Kako je upalna bolest crijeva mnogo češća u razvijenijim zemljama, stručnjaci vjeruju da vanjski faktori, kao što je ishrana, moraju igrati određenu ulogu, iako su istraživanja u tom pogledu nejasna.
Velik unos šećera (osim iz voća) bio je povezan s oba upalna crijevna poremećaja. Velik unos tekućine i prehrana bogata voćem, vitaminom C i magnezijem bili su povezani s manjim rizikom od oba poremećaja, a velik unos kalija i povrća bio je povezan s manjim rizikom samo od Chronove bolesti.
Koji su simptomi?
Najčešći simptom kako ulceroznog kolitisa tako i Chronove bolesti je proljev. Može se pojaviti krv u stolici, posebno kod ulceroznog kolitisa. Krv može biti lako vidljiva ili vidljiva samo pod mikroskopom, u tom slučaju se naziva okultna krv. Mogu se pojaviti grčevi zbog kontrakcije crijeva izazvane upalom. Jačina boli obično ovisi o jačini proljeva.
Bolovi u crijevima mogu također upućivati na ozbiljna stanja, kao što su apscesi, ili perforacije crijevne stijenke. Često je prisutna povišena temperatura, umor i gubitak apetita. Mogu se pojaviti tenezmi kao odgovor na upalu. Neurološki ili psihijatrijski simptomi mogu biti rani znakovi Chronove bolesti kad su popraćeni gastrointestinalnim problemima.
Liječenje
Za Crohnovu bolest ne postoji specifična medikamentozna ili hirurška terapija. Najefikasniji medikamenti su antiinflamatorni lijekovi (kortikosteroidi, aminosalicilati i imunosupresivi), a po potrebi se primenjuju i drugi lijekovi. Kortikosteroidi su efikasni u liječenju akutne faze. Dugotrajna primjena ograničena je neželjenim dejstvima, a akutno liječenje ne smanjuje rizik povratka bolesti. Steroidni lijekovi koji djeluju pretežno lokalno su u fazi ispitivanja.