Akutna limfocitna leukemija (ALL)

Šta je AKUTNA LIMFOCITNA LEUKEMIJA (ALL)?

Akutna limfocitna leukemija je po život opasna bolest pri kojoj ćelije koje se normalno razvijaju u limfocite postaju karcinomske, te u koštanoj srži brzo nadmašuju normalne ćelije. 

Do propadanja koštane srži dolazi kad maligne stanice zamjene normalne elemente koštane srži. Osoba postaje osjetljiva na krvarenje i infekcije zbog toga što je smanjen broj normalnih krvnih stanica. Nezreli limfociti također se sakupljaju u limfnim tkivima i uzrokuju oticanje tkiva. Limfociti mogu istisnuti druge krvne stanice u krvi i koštanoj srži. Ukoliko koštana srž ne može proizvesti dovoljno crvenih krvnih stanica koje bi prenosile kisik, može doći do razvoja anemije. Vrlo često koštana srž ne može proizvesti dovoljno krvnih pločica/trombocita kako bi se krv normalno zgrušavala, te može puno lakše doći do krvarenja i/ili nastanka modrica. Maligni limfociti također mogu prodrijeti u druge organe, kralježničnu moždinu i mozak.

Akutna limfocitna leukemija, najčešći rak u djece, odgovorna je za 25% svih vrsta raka u djece ispod 15 godina. Najčešće zahvata djecu u dobi od 3 do 5 godina, ali može zahvatiti i djecu u razvoju i, rjeđe, odrasle osobe. Rezultati tretmana pokazuju dobre šanse za liječenje ukoliko je bolest dijagnosticirana kod djece

Koji su SIMPTOMI?

Prvi se simptomi obično pojave zbog toga što koštana srž ne uspijeva proizvesti dovoljno normalnih krvnih ćelija. U slučaju da se sljedeći simptomi ponavljaju duže vremena, obavezno treba posjetiti doktora:

- temperatura
- ustrajna slabost ili umor
- bol u kostima ili zglobovima, oteklina limfnih čvorova
- produljeno ili obilno krvarenje
- lako nastajanje modrica
- krvarenje iz desni
- krvarenje iz nosa
- krvarenje u koži
- nenormalni menstrualni ciklusi
- osip ili promjene na koži
- sićušne crvene točkice (petehije)
- modrice (ekhimoze)
- bljedoća
- umor

Koje pretrage obaviti?

Testovi i postupci koji se koriste za dijagnosticiranje akutne limfocitne leukemije uključuju:
•  Krvne testove – oni mogu otkriti prevelik broj bijelih krvnih stanica te nedovoljan broj crvenih krvnih stanica odnosno trombocita. Test krvi može pokazati i prisutnost nezrelih krvnih stanica, koje se obično nalaze u koštanoj srži, ali ne cirkuliraju u krvi.
•  Biopsija koštane srži – obično se koristi za potvrdu dijagnoze. Tijekom biopsije koštane srži, uzima se njezin uzorak (obično iz bedrene kosti) te se šalje u laboratorij na testiranje. Liječnici u laboratoriju će klasificirati krvne stanice u specifične tipove na temelju njihove veličine, oblika i drugih obilježja te će utvrditi određene promjene u stanicama raka odnosno razvijaju li se stanice leukemije od B-limfocita ili T-limfocita. Ove informacije pomažu liječniku u određivanju terapije.
•   Rendgen i CT – mogu pomoći kod utvrđivanja je li se rak proširio na mozak i leđnu moždinu ili druge dijelove tijela.
•   Lumbalna punkcija – može se koristiti za prikupljanje uzorka spinalne tekućine. Uzorak se testira da bi se utvrdilo šire li se stanice raka na spinalnu tekućinu.

Liječenje

Liječenje zavisi o izgledu ćelija leukemije pod mikroskopom, koliko daleko se leukemija proširila, te životnoj dobi bolesnika i njegovom zdravstvenom stanju. Akutna limfocitna leukemija liječi se kombinacijom hemoterapije s citostatiticima. U početku će možda biti potrebna hospitalizacija od 3 do 6 sedmica zbog hemoterapije, međutim kasnije hemoterapija se može davati na bazi liječenja u dnevnoj bolnici. Ukoliko je broj limfocita vrlo nizak, bolensik bi trebao biti u izolaciji kako bi se spriječilo izlaganje uzročnicima infekcija.

Hemoterapija se obično sastoji od kombinacije 3 do 8 lijekova. Možda će biti potrebna antibiotska terapija kako bi se liječile sekundarne infekcije ukoliko do njih dođe. Nakon što se postigne remisija, hemoterapija i/ili terapija zračenjem primjenjuje se aplikacijom u subarahnoidalni prostor kralježnične moždine kako bi se tretirale ćelije leukemije koje su mogle prodrijeti u spinalnu tekućinu. Kasnija terapija usmjerena je na sprečavanje recidiva, odnosno povratka bolesti. Transplantacija koštane srži nakon hemoterapije visokim dozama jedini je izbor liječenja za slučajeve kad dolazi do recidiva ili kad oni ne reagiraju na druga liječenja.

Prevencija

S obzirom da uzok bolesti u većini slučajeva nije poznat, prevencija je nepoznata. U svakom slučaju, minimalno izlaganje otrovima, zračenju i hemikalijama može smanjiti opasnost od leukemije.