Molitveni doručak u Obaminoj režiji: Jelovnik prilično skroman za navike političara s Balkana
Nacionalni molitveni doručak (The National Prayer Breakfast) tradicija je duga više od 60 godina koja svake godine, tačnije svakog prvog četvrtka u februaru u Vašingtonu okuplja predsjednika SAD-a, članove američkog Kongresa, američke političare i vojne lidere, te goste iz stotinjak zemalja.
Tradicija Molitvenog doručka počela je u vrijeme mandata predsjednika Dwighta D. Eisenhowera 1953. godine. Idejni tvorac i inicijator organizacije ovog događaja bio je Abraham Vereide (1886-1969), metodistički svećenik porijeklom iz Norveške.
Domaćini, članovi Kongresa SAD-a zajedno s predsjednikom, održavaju manifestaciju u ime Fondacije "Fellowship", konzervativne kršćanske organizacije poznate i pod nazivom "Familija", koju je 1935. godine utemeljio Vereide. Upravo je pomenuta Fondacija posljednjih godina bila motiv pojedinim zagovornicima ukidanja tradicije Nacionalnog molitvenog doručka. Naime, protivnici ovog događaja iz različitih civilnih i nevladinih organizacija smatraju kako je rad Fondacije "Fellowship" tajnovit i netransparentan, te da se "Familija" zapravo najmanje bavi vjerskim pitanjima, a prevashodno političkim lobiranjima i uticajem na svjetski poredak moći.
Ono što se naziva Molitveni doručak zapravo traje nekoliko dana. Okuplja oko 3.500 gostiju i sastoji se iz niza sastanaka, ručkova i večera. Centralni događaj je doručak na kojem su govornici predsjednik SAD-a i jedan gost čiji se identitet do samog obraćanja prisutnima drži u tajnosti. Među tim posebnim gostima proteklih godina bili su bivša premijerka Pakistana Benazir Butto, Dalai Lama, jordanski kralj Abdulah II, humanitarac i pjevač irske grupe U2 Bono Vox...
Glavni događaj, doručak, počinje rano ujutro, u 7.30 sati, a održava se u hotelu "Washington Hilton". Nakon što se zvanicama obrate domaćini - po jedan republikanac i demokrata, kao i predsjednik SAD-a, koji sjede za stolom na uzdignutom podijumu, slijedi molitva: tada svi ustaju i drže se za ruke. (Valja istaći da kršćanski običaj molitve prije jela i držanja za ruke s potpunim strancima stvara određeni otpor kod uzvanika koji su druge vjere, a za neke je i potpuna nepoznanica).
Za svakim stolom sjedi po osmoro ljudi, a hrana koja se servira uglavnom se sastoji od jogurta, mlijeka, sireva, zobenih pahuljica i voća - jelovnik je, dakle, poprilično skroman, posebno u odnosu na navike političara s Balkana. No, taj prvi utisak "popravljaju" drugi obroci s mnogo bogatijim i raznovrsnijim menijem, među kojima su za goste najznačajniji Međunarodni ručak, koji se održava dan prije Molitvenog doručka, te završna večera na kojoj se zvanice okupljaju posljednjeg dana manifestacije.
Molitveni doručak u Vašingtonu mnogi političari vide kao priliku za brojne korisne susrete i lobiranja, kako kroz neformalne razgovore koji se pretežno odvijaju u holu hotela "Hilton", tako i na zvaničnim, unaprijed dogovorenim sastancima.
Podsjetimo, u ovogodišnjoj bh. delegaciji na doručku kod predsjednika Obame su ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i entitetski premijeri Željka Cvijanović i Fadil Novalić, te privrednik Mujo Selimović, piše "Slobodna Bosna".