Skoro 5 hiljada mrtvih u borbama pobunjenika i snaga sigurnosti

Mirni protesti Ukrajinaca, nezadovoljnih odlukom tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od sporazuma sa EU, počeli su još u decembru 2013. godine. 

Početkom 2014. protesti su eskalirali u žestoke sukobe demonstranata i policije. Poginule su desetine demonstranata. Janukovič je svrgnut u februaru.

Janukovič je napustio zemlju i pobjegao u Rusiju. Uspostavljena je privremena vlada, koju Rusija nije priznala. Izazvalo je to pobunu na poluotoku Krimu, čije se stanovništvo 16. marta na referendumu odlučilo za ulazak u sastav Rusije.

Na istoku Ukrajine brzo su izbili sukobi ukrajinskih snaga sigurnosti i proruskih pobunjenika u kojima je poginulo više od 4.700 osoba. U maju je Ukrajina dobila novog predsjednika - milijardera Petra Porošenka.

Dijaloga je bilo, kao i mirovnih pregovora koji su završavali sklapanjem primirja koja niko nije poštovao. Dvije regije na nemirnom istoku zemlje su na referendumu, koji su Kijev i Zapad ocijenili nelegitimnim, proglasile nezavisnost.

17. juli bio je koban za 298 putnika i članova posade malezijskog putničkog aviona koji je na letu iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren u području pod kontrolom proruskih pobunjenika. Za rušenje aviona, Moskva i Kijev optužuju jedni druge. Zapad je reagirao uvođenjem sankcija Rusiji zbog podržavanja pobunjenika. Sankcijama je uzvratila i Rusija.

Zbog evropske blokade, Moskva je objavila da odustaje od projekta Južni tok što je izazvalo razočaranje zemalja kroz koje je gasovod trebao proći.

I 2014. protekla je u strahovanju Evrope od gasne krize zbog ukrajinskog duga Rusiji. Sankcije uvedene Rusiji imale su velikog uticaja na rusku rublju koja je krajem godine izgubila više od 50 posto vrijednosti u odnosu na euro i dolar. Ruska ekonomija, pogođena zapadnim sankcijama i niskim cijenama nafte, u 2015. će prvi put nakon šest godina ući u recesiju.