Oštra reakcija iz RS zbog iranskog zvaničnika u Sarajevu: "Ne u naše ime"
Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Ana Trišić-Babić oglasila se povodom posjete visokog iranskog vjerskog i političkog zvaničnika, ajatolaha Alireze Arafija Sarajevu, ocijenivši da najave jačanja saradnje Irana i Bosne i Hercegovine otvaraju ozbiljna politička i sigurnosna pitanja.
Poručila je da takve inicijative nemaju političku saglasnost Republike Srpske, te da se ne mogu predstavljati kao zajedničko opredjeljenje Bosne i Hercegovine.
Istakla je da u jeku jednog od najozbiljnijih međunarodnih sukoba u kojem su uključeni Iran, Sjedinjene Američke Države i Izrael, uz sve izraženije optužbe o iranskim obavještajnim aktivnostima i organizovanju terorističkih napada u Evropi i SAD-u, dolazak jednog od najutjecajnijih predstavnika iranskog političko-vjerskog sistema u Sarajevo, prema njenim riječima, pokreće pitanja od izuzetnog političkog i sigurnosnog značaja.
- Njegove poruke o produbljivanju odnosa Teherana s Bosnom i Hercegovinom u svim oblastima ne mogu se posmatrati kao izraz puke vjerske ili diplomatske kurtoazije, nego zahtijevaju ozbiljno preispitivanje političkih namjera, međunarodnih implikacija i mogućih posljedica takvog približavanja za ustavni položaj i sigurnost Republike Srpske, ali i za sigurnost Bosne i Hercegovine - kaže Trišić-Babić.
Značajna figura
Naglašava da Alireza Arafi nije samo vjerski velikodostojnik, već i značajna figura iranskog političkog i ideološkog sistema.
- Član je Savjeta čuvara Ustava, jednog od najmoćnijih tijela Islamske Republike Iran, koje nadzire zakonodavstvo i odlučuje o podobnosti izbornih kandidata. Istovremeno pripada rukovodstvu Skupštine stručnjaka, institucije koja bira vrhovnog vođu Irana i ima ustavno ovlašćenje da ga nadzire i razriješi - navela je.
Dodala je da njegov položaj u tim dvjema institucijama svjedoči o neposrednoj uključenosti u strukture koje određuju politički karakter iranske države i osiguravaju kontinuitet njenog ideološkog poretka.
- Nakon smrti Alija Hamneija bio je jedan od trojice članova Privremenog savjeta rukovodstva koji je u ratnim okolnostima preuzeo ovlašćenja najvišeg državnog autoriteta. Godinama je upravljao i Univerzitetom Al-Mustafa, koji su Sjedinjene Američke Države sankcionisale zbog navoda o obavještajnim aktivnostima i regrutovanju za strukture povezane s Revolucionarnom gardom - kaže Trišić-Babić i dodaje da takva biografija jasno pokazuje da njegov politički utjecaj nije ograničen na vjerska pitanja.
Prema njenim riječima, riječ je o predstavniku sistema u kojem su vjerski autoritet, ideološko obrazovanje i državna vlast čvrsto povezani kroz institucije.
- Kada osoba takvog položaja iz Sarajeva poziva Evropu na udaljavanje od Vašingtona i Izraela, a istovremeno govori o produbljivanju odnosa Irana i Bosne i Hercegovine, te se poruke moraju posmatrati i kroz njihove moguće političke i sigurnosne posljedice - ističe.
Optužnica američkih tužilaca
Kao dodatni pokazatelj ozbiljnosti iranskih sigurnosnih aktivnosti izvan Bliskog istoka, Trišić-Babić navodi optužnicu koju su američki savezni tužioci podigli 10. novembra u Njujorku, a koja se odnosi na djelovanje mreže povezane s iranskom Revolucionarnom gardom.
- Prema navodima optužnice, ta se mreža oslanjala na međunarodne kriminalne strukture i lokalne izvršioce u organizovanju i pripremi napada na jevrejske ustanove i druge ciljeve u Evropi, dok su napadi planirani i na američkom tlu. Grupa povezana s tim operacijama preuzela je odgovornost za 18 izvedenih ili planiranih napada u Evropi. Među metama su bili sinagoge, vozila jevrejske hitne službe i vojni objekti koje koriste američke snage - navela je.
Istražioci, kako dodaje Trišić-Babić, opisuju i slučajeve u kojima su organizatori iz inostranstva putem videoveze neposredno usmjeravali izvršioce.
- Takav način djelovanja otvara ozbiljna pitanja o razmjerama iranskih prikrivenih operacija i njihovim posljedicama za sigurnost Evrope i Sjedinjenih Američkih Država - dodaje ona.
Podsjetila je i na ranije prisustvo Irana u Bosni i Hercegovini, navodeći da Republika Srpska ima vlastito historijsko iskustvo s njegovim djelovanjem.
- Iransko vojno, obavještajno i sigurnosno prisustvo tokom devedesetih godina, uključujući saradnju s tadašnjim bošnjačkim strukturama, dokumentovano je u američkim izvorima. Prekid tih veza bio je jedno od važnih poslijeratnih sigurnosnih pitanja. Zbog toga se historija iranskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom ne može svesti na jednostranu priču o prijateljstvu, a da se istovremeno zanemari njena vojna i obavještajna dimenzija - ocjenjuje Trišić-Babić.
Jednostrane odluke
Ukazala je i na pitanje političkog legitimiteta, naglašavajući da se strateški interesi Bosne i Hercegovine ne mogu određivati jednostranim odlukama.
- Bosna i Hercegovina nije država jednog historijskog pamćenja, jedne ideologije niti jedne geopolitičke orijentacije. Dejtonski ustavni poredak uspostavio je mehanizme zajedničkog odlučivanja upravo zato što nijedan narod, entitet ili politički centar ne može samostalno određivati zajedničke strateške interese dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine ne daje nikome pravo da ustavnu različitost zamijeni jednostranom političkom voljom - ističe Trišić-Babić.
Dodala je da Arafijeve izjave o jačanju saradnje s BiH u svim oblastima zahtijevaju konkretna pojašnjenja.
- Ko je ovlašten da o takvom približavanju razgovara u ime BiH? Na koje se oblike saradnje ono odnosi? Postoji li institucionalna inicijativa i kakve bi bile njene posljedice za sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine? Vanjsku politiku vode nadležne institucije, a ne vjerske organizacije ili neformalni politički krugovi - rekla je.
Republika Srpska, kako je istakla, kategorički odbacuje svaku inicijativu za produbljivanje političkih, sigurnosnih i strateških odnosa s Iranom.
- Takvo približavanje nema našu političku saglasnost i ne može se predstavljati kao zajedničko opredjeljenje Bosne i Hercegovine. Sloboda vjere i kulturna saradnja ne mogu biti opravdanje za zaobilaženje ustavnih mehanizama odlučivanja niti za oblikovanje međunarodnih savezništava u ime onih koji za njih nisu dali mandat - poručuje Trišić-Babić.
Političke vrijednosti
Dodaje da se, dok Republika Srpska jača veze sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, iz Sarajeva istovremeno zagovara bliža saradnja s Teheranom, čiji je politički sistem, kako je istakla, zasnovan na ideološkoj i vjerskoj kontroli, a sigurnosne strukture suočene su s ozbiljnim međunarodnim optužbama za djelovanje izvan granica Irana.
- Ta razlika ne svodi se na pitanje diplomatskih prioriteta, nego otvara mnogo dublje pitanje političkih vrijednosti, odnosa prema međunarodnoj sigurnosti i smjera u kojem pojedini politički akteri žele da vode Bosnu i Hercegovinu. Republika Srpska nije dala mandat za strateško približavanje Iranu. Nijedna politička inicijativa iz Sarajeva ne može se predstavljati kao zajedničko opredjeljenje Bosne i Hercegovine bez odluke njenih ustavno nadležnih institucija. Takvo svrstavanje ne može se sprovoditi u ime Republike Srpske. Ne u naše ime - izričita je Trišić-Babić.
Od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine očekuje da se jasno odrede o tome postoji li plan za jačanje institucionalne saradnje s Iranom, ko je ovlašten da o tome pregovara i na koje bi se oblasti takva saradnja odnosila.
- Pitanje nije samo s kim Bosna i Hercegovina održava diplomatske kontakte, nego ko ima pravo da određuje njene strateške interese i preuzima sigurnosne rizike u ime svih njenih građana. Republika Srpska neće prihvatiti pristup Sarajeva kojim nas dovodi pred svršen i veoma opasan čin. Sigurnost, politička volja i međunarodna partnerstva Republike Srpske nisu predmet tuđeg raspolaganja - zaključuje Trišić-Babić.