Raj za iseljenike na koljenima: Majstori na mukama, s 4800 eura jedva spajaju kraj s krajem

Švicarci traže minimalnu plaću od 5.000 franaka za radnike sa stručnim obrazovanjem

Švicarci pokreću borbu za veće plaće radnika sa strukovnim obrazovanjem. Pierre-Yves Maillard, predsjednik Švicarskog saveza sindikata (SGB), najavio je za Blick novu narodnu inicijativu kojom bi svako ko završi stručno obrazovanje morao zarađivati najmanje 5.000 franaka (oko 5.350 eura) mjesečno.

„Strukovno obrazovanje mora se ponovo isplatiti, a plaće moraju biti dovoljne za život. Ali to je sve rjeđe slučaj“, rekao je Maillard. Upozorio je da su plaće radnika sa završenim strukovnim obrazovanjem zbog inflacije posljednjih godina realno pale.

„Ovo se ne može nastaviti. Sada je potrebna ofanziva za povećanje plaća“, poručio je.

Sindikat se zato ne želi ograničiti samo na godišnje pregovore o plaćama. Ako kongres SGB-a krajem sedmice da zeleno svjetlo, bit će izrađen prijedlog inicijative, a prikupljanje potpisa moglo bi početi naredne godine. Maillard smatra da se ovaj problem predugo zanemaruje.

„Poslodavci promovišu strukovno obrazovanje kao idealan put, ali štede na plaćama“, kaže.

Sindikalna analiza pokazuje da 28 posto radnika sa završenim strukovnim obrazovanjem zarađuje manje od 5.000 franaka (oko 5.350 eura) mjesečno, i to za puno radno vrijeme od 40 sati sedmično i uz 13 plaća godišnje. Njih 15 posto ne dobija ni 4.500 franaka (oko 4.800 eura). Najteže je ženama: svaka treća zarađuje manje od 5.000 franaka, a gotovo svaka peta manje od 4.500.

„Takve plaće nisu dovoljne za izdržavanje porodice u Švicarskoj. Mnogi ljudi žive na rubu egzistencije“, upozorava Maillard.

Niske plaće najčešće su u zanimanjima u kojima radi mnogo žena, poput trgovine, frizerskih salona, uslužnih djelatnosti i vrtića. Međutim, ni automehaničari ni vozači, zanimanja u kojima prevladavaju muškarci, ne prolaze mnogo bolje.

Maillarda posebno frustrira činjenica da plaće godinama stagniraju. Realni medijan plaća kvalificiranih radnika danas je čak 2,1 posto niži nego 2016. godine.

„Ne može biti ispravno da neko sa strukovnim obrazovanjem iz godine u godinu gubi kupovnu moć. Moramo zaustaviti to siromaštvo“, naglašava.

Istovremeno se produbljuje jaz u odnosu na visokoobrazovane. Radnici sa strukovnim obrazovanjem na početku karijere u prosjeku zarađuju 4.571 franak (oko 4.890 eura), a do kraja radnog vijeka dostignu 6.289 franaka (oko 6.730 eura). Oni s fakultetskom diplomom počinju sa 6.189 franaka (oko 6.620 eura), a njihova primanja dosežu 10.438 franaka (oko 11.170 eura).

„Razlika između kvalificiranih radnika i visokoobrazovanih i dalje raste. Iskustvo se kod radnika sa strukovnim obrazovanjem ne cijeni dovoljno“, kaže Maillard. Minimalna plaća, dodaje, pomogla bi da se podigne cijela platna ljestvica, uključujući i primanja radnika s dugim radnim stažem.

Uvjeren je da će prijedlog naići na podršku javnosti.

„Kriza kupovne moći se pogoršala. Kompanije ostvaruju profit, ali radnici to ne vide u svojim novčanicima. To se mora promijeniti“, poručio je.

Reprezentativno istraživanje agencije Feldlabor, koje je naručio sindikat, ide u prilog njegovim očekivanjima. Prijedlog podržava 66 posto ispitanika, dok je protiv njih 25 posto. Podrška prelazi stranačke granice: za prijedlog je 81 posto birača ljevice i zelenih, 71 posto birača centra i 62 posto birača desne Švicarske narodne stranke. Čak je i među liberalima više pristalica nego protivnika, 49 prema 36 posto.

Sindikat se bori i za mlade koji su tek na stručnom osposobljavanju. Peticiju za osam sedmica godišnjeg odmora za naučnike potpisalo je 176.000 ljudi, a SGB sada razmatra hoće li i taj zahtjev pretočiti u narodnu inicijativu.

„Zahtjevi prema naučnicima dramatično su porasli. Potrebno im je više odmora kako bi se bolje oporavili i efikasnije pripremili za ispite“, objašnjava Maillard.