Procurio nevjerovatan zahtjev Kremlja na pregovorima: 'Izbacite ih iz NATO-a'

Glasnogovornik Kremlja odbacio je ove tvrdnje, dok finski ministar odbrane poručuje da članstvo njegove zemlje u NATO-u nije predmet pregovora s Rusijom.

Rusija je, prema pisanju njemačkog lista Bild, tokom razgovora o mogućem okončanju rata u Ukrajini iznijela niz zahtjeva koji bi značajno promijenili sigurnosnu sliku Evrope. Među njima su navodno izlazak Finske iz NATO-a, zabrana uspostavljanja vojnih baza Saveza u baltičkim državama i trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u.

Kremlj je, međutim, negirao da je Moskva tražila izlazak Finske iz Saveza. Prema navodima Bilda, riječ je o neformalnom prijedlogu koji potiče iz najužeg kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina, a o kojem se razgovaralo s predstavnicima evropskih zemalja u Abu Dhabiju. Zasad nije poznato ima li dokument Putinovo odobrenje, niti su svi navodi nezavisno potvrđeni.

Prema objavljenim informacijama, ruski prijedlog ne odnosi se samo na teritorijalne ustupke Ukrajine već i na buduće odnose Moskve i zapadnih zemalja. Rusija bi zadržala sve ukrajinske teritorije koje trenutno okupira, a tražila bi i ostatak Donbasa, uključujući dijelove Donjecke i Luganske oblasti koje su još pod kontrolom Kijeva.

Plan navodno predviđa i demilitarizaciju luka Odesa i Mikolajiv, koje se ne bi smjele koristiti kao pomorske vojne baze. Posebnim dogovorima bila bi garantovana slobodna plovidba Crnim i Baltičkim morem.

Ukrajina bi se, prema istom prijedlogu, morala trajno odreći članstva u vojnim savezima, čime bi joj mogućnost ulaska u NATO bila zatvorena. S druge strane, ne bi joj bila uskraćena mogućnost pristupanja Evropskoj uniji.

Najdalekosežniji zahtjevi odnose se na prisustvo NATO-a u sjevernoj i istočnoj Evropi. Rusija navodno traži zabranu vojnih baza Saveza u Estoniji, Latviji i Litvaniji, kao i povratak Finske na položaj koji je imala prije ulaska u NATO.

Prijedlog se, prema pisanju Bilda, odnosi i na Moldaviju, koja bi trebala postati federalna republika sastavljena od centralnog dijela zemlje, Pridnjestrovlja i Gagauzije. U slučaju ulaska Moldavije u Evropsku uniju, Pridnjestrovlje i Gagauzija dobili bi mogućnost raspisivanja referenduma o nezavisnosti.

Zauzvrat, Moskva navodno nudi povlačenje ruskog nuklearnog oružja iz Bjelorusije i obavezu da tamo neće raspoređivati rakete srednjeg dometa.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da je Rusija zatražila izlazak Finske iz NATO-a.

„Ne znam ništa o tome. Ne, takav prijedlog nije iznesen. Naravno, o tome nije bilo ni govora“, izjavio je Peskov, prenosi ruska novinska agencija Interfax.

Finski ministar odbrane Antti Häkkänen ocijenio je takav zahtjev skandaloznim i poručio da članstvo njegove zemlje u NATO-u nije tema o kojoj će pregovarati s Moskvom.

„Rusija vrlo dobro zna da se o tome ne pregovara. Takve stvari ni na koji način nisu predmet razgovora. Apsolutno je skandalozno uopće predložiti tako nešto“, izjavio je Häkkänen.

Dodao je da ruski zahtjevi nisu novi te da Moskva slične stavove iznosi godinama. Podsjetio je i na 2021. godinu, kada je Rusija od NATO-a tražila sigurnosne garancije koje su uključivale ograničavanje daljnjeg širenja Saveza i povlačenje dijela njegove vojne infrastrukture.

Prema riječima finskog ministra, Moskva pokušava iskoristiti pregovore o Ukrajini kako bi zapadne zemlje prihvatile ograničenja koja odgovaraju ruskim interesima. Upozorio je da bi popuštanje takvim zahtjevima moglo ohrabriti Rusiju da postavi nove uslove.

Häkkänen je izrazio i sumnju u uspjeh razgovora u Abu Dhabiju, ocijenivši da Rusija zasad ne pokazuje ozbiljnu namjeru za postizanje dogovora, već pokušava pregovore proširiti na promjene evropskog sigurnosnog poretka.

Sličnu poruku poslala je i finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen, naglasivši da o članstvu Finske u NATO-u mogu odlučivati isključivo Finska i njeni saveznici.

„Jasno je kao dan da je na Finskoj i Savezu da odluče o članstvu u NATO-u. Tako ćemo i postupiti“, poručila je Valtonen.

Ona smatra da pokušaji Rusije da pregovore proširi na evropski sigurnosni poredak pokazuju da Moskvi nije prioritet brzo postizanje sporazuma. Ipak, istakla je da diplomatske napore treba nastaviti, uz istovremenu podršku Ukrajini i pojačavanje pritiska na rusku ekonomiju i vojnu industriju.

„Ne vidim drugi način da Rusiju natjeramo na istinske pregovore“, poručila je, pozivajući Moskvu da pristane na prekid vatre. Naglasila je da je Ukrajina spremna na takvo primirje.