Nešto se čudno događa iznad Arktika, meteorolozi zaprepašteni, moguć je i globalni rekord!

Svijet
Nešto se čudno događa iznad Arktika, meteorolozi zaprepašteni, moguć je i globalni rekord!

El Niño u Pacifiku trebao bi do kraja godine doseći vrijednosti veće od svih dosad zabilježenih, a najnovije sezonske prognoze evropskog servisa Copernicus zbog toga Evropi najavljuju vlažniju i blažu zimu od prosjeka. Ipak, iznad Sjevernog pola polarni vrtlog neuobičajeno rano slabi, što bi moglo poremetiti takvu prognozu, upozorava britanski Met Office.

Prema najnovijem pregledu sezonskih prognoza Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S), objavljenom 10. novembra, indeksi temperature površine mora kojima se prati El Niño i dalje upućuju na isti scenarij kao i prethodnih mjeseci. Ovaj klimatski fenomen trebao bi krajem kalendarske godine doseći vrijednosti veće od svih dosad zabilježenih, a zatim tokom ostatka prognostičkog perioda postepeno slabiti. Copernicusove prognoze objedinjuju modele devet centara, među kojima su ECMWF, Met Office, Météo-France, njemački DWD, američki NCEP i Japanska meteorološka agencija.

Pacifik topliji za više od tri stepena

Koliko je situacija neobična, pokazuju podaci francuske meteorološke službe Météo-France. U centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika odstupanje temperature površine okeana u septembru je u prosjeku premašilo 3 °C, a tokom cijelog posljednjeg tromjesečja bilo je veće od 2 °C. Već to ovu epizodu svrstava među najjače ikad zabilježene, navode Francuzi, koji se pritom oslanjaju na indeks Niño 3.4, izračunat za područje između 5° sjeverne i 5° južne geografske širine.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u pregledu za period od novembra 2026. do januara 2027. ide i korak dalje. Kombinacija više modela, prema WMO-u, predviđa da će prosječno sezonsko odstupanje u području Niño 3.4 doseći oko +3,8 °C, s vrhuncem zagrijavanja oko decembra. Razlike među pojedinačnim prognostičkim sistemima pritom su male, što ukazuje na visoku pouzdanost prognoze.

Météo-France vrhunac očekuje u novembru ili decembru i navodi da bi najveći intenzitet mogao biti bez presedana od 1950. godine, dok bi slabljenje trebalo uslijediti postepeno početkom 2027. godine.

„Modeli sezonske prognoze u svojim oktobarskim simulacijama predviđaju daljnje jačanje odstupanja temperature površine okeana u tom području. Intenzitet odstupanja koja su već prisutna u ekvatorijalnom Pacifiku, kao i ove prognoze, pokazuju da je aktuelna epizoda El Niña među najintenzivnijima zabilježenim od 1950. godine“, kaže Lauriane Batté, klimatologinja Météo-Francea.

Specijalizirani portal Severe Weather Europe, koji je analizirao podatke američke agencije NOAA, govori o najjačem „super El Niñu“ u posljednjih nekoliko decenija. Od tri ranija takva događaja, prema rasporedu okeanskih anomalija ovom se približava jedino onaj iz zime 1997/1998. godine.

Šta to znači za Evropu

Copernicus predviđa da će zima biti vlažnija od prosjeka gotovo na cijelom kontinentu, osim u krajnjim sjevernim i južnim područjima. Iznadprosječne temperature vrlo su vjerovatne na jugozapadu Evrope, a blaže vrijeme vjerovatniji je ishod i u drugim dijelovima kontinenta, iako je pouzdanost prognoze za sjeveroistok manja. Raspored pritiska, s višim vrijednostima iznad Sjevernog pola i nižim u umjerenim geografskim širinama, podsjeća na negativnu fazu Arktičke oscilacije.

Sličnu sliku daje i novembarska verzija sezonskog modela ECMWF-a koju je obradio Severe Weather Europe: nad većim dijelom kontinenta dominira anticiklona, a između nje i područja niskog pritiska iznad Atlantika struji blagi jugozapadni zrak. Posljedica su uglavnom iznadprosječne temperature i obilnije padavine, posebno u zapadnoj Evropi. Kratkotrajni prodori hladnijeg zraka sa sjevera ipak su mogući kada se atlantske ciklone premjeste iznad sjevernog dijela kontinenta.

Prema mjesečnoj prognozi istog portala, decembar bi na jugu Evrope trebao početi blagim vremenom, dok bi na sjeveru temperature bile bliže prosjeku. Januar bi posvuda bio blaži od uobičajenog, najizraženije na sjeveru i istoku, dok bi februar ostao blag, uz više snijega na sjeveru i sjeveroistoku. U martu bi jug i dalje bio blag, a sjever bi se vratio prema uobičajenim vrijednostima.

Météo-France, s druge strane, podsjeća na prosječni signal izveden iz svih zima s El Niñom u posljednjih 50 godina. Početkom zime, u novembru i decembru, ovaj fenomen donosi niži pritisak iznad sjevernog Atlantika te nešto više kiše i blaže temperature u zapadnoj Evropi. U januaru i februaru signal pogoduje hladnijem vremenu u Skandinaviji, toplijem na Mediteranu i nešto obilnijoj kiši na jugozapadu Evrope.

Međutim, francuski stručnjaci upozoravaju da ti utjecaji nisu pravilo i ne zavise direktno od jačine pojedinačne epizode: vrlo snažni El Niñi poklapali su se i s toplijim i sa svježijim zimama u zapadnoj Evropi. Utjecaj El Niña na Evropu, dodaju, u pravilu je znatno slabiji od utjecaja klimatskih promjena, koje se na ovom kontinentu posebno izraženo očituju kroz rast temperatura.

Loše vijesti za skijaše

Više padavina ipak ne znači automatski i više snijega. Prema portalu Severe Weather Europe, sezonski obrazac nije povoljan za snijeg na širem području, osim na sjeveru kontinenta i u visokim planinskim predjelima poput Alpa, jer blaža zračna masa podiže granicu snijega iznad uobičajenog nivoa. Većina skijališta mogla bi zato imati tešku sezonu, s ispodprosječnim prirodnim snježnim pokrivačem, dok bi najviši predjeli, iznad 1.800 do 2.000 metara, mogli dobiti i više snijega od prosjeka.

Najnoviji proračun, u odnosu na prethodni, predviđa i manje snijega u centralnim i jugoistočnim dijelovima Evrope. Ni poređenje sa zimom 1997/1998. godine ne ohrabruje: ta sezona bila je blaža od uobičajene u većem dijelu Evrope, a manjak snijega protezao se od centralne Evrope i Ujedinjenog Kraljevstva do jugoistoka kontinenta. Autor analize ipak naglašava da je riječ samo o jednom primjeru koji se ne mora ponoviti.

Iznenađenje iznad Arktika

Dok sezonski modeli predviđaju blagu zimu, visoko iznad Sjevernog pola razvija se situacija koja bi mogla promijeniti tok događaja. Stratosferski polarni vrtlog, prsten zapadnih vjetrova koji tokom jeseni obično jača, već je neuobičajeno izdužen, a Met Office bilježi znakove naglog stratosferskog zagrijavanja (SSW). Kako je objavio Guardian, modeli ukazuju na to da bi vrtlog u narednih desetak dana mogao znatno oslabiti, i to upravo u periodu kada bi trebao jačati.

Tokom takvog zagrijavanja temperatura visoko u stratosferi može za nekoliko dana porasti i za 50 °C, dok zapadni vjetrovi oko vrtloga slabe ili čak mijenjaju smjer. Najranije zabilježeno veliko stratosfersko zagrijavanje dogodilo se 28. novembra 1968. godine, a podaci se prikupljaju od 1958. godine. Ako se to dogodi i ovaj put, bilo bi izuzetno rano u sezoni, naglašavaju u Met Officeu.

Veza s El Niñom nije slučajna. Pojačana grmljavinska aktivnost iznad centralnog Pacifika oslobađa ogromne količine toplote u atmosferu i jača velike atmosferske valove, koji se zatim mogu širiti prema gore i remetiti polarni vrtlog.

„El Niño u osnovi pojačava valove u troposferi, odnosno vijuganje mlazne struje. Ti se valovi mogu širiti prema gore, u stratosferu, udarati u prsten vjetrova oko polarne stratosfere i remetiti ga, pomjeriti s Pola, deformisati ili čak razdvojiti“, objašnjava meteorolog Met Officea Aidan McGivern.

Prema prognozama ECMWF-a na koje se poziva Met Office, temperature u stratosferi i dalje rastu, a mnogi članovi ansambla pokazuju da bi se vjetrovi oko vrtloga tokom naredne sedmice mogli nakratko okrenuti. Ipak, taj obrat bio bi relativno slab i kratkotrajan, pa ostaje neizvjesno hoće li biti ispunjeni kriteriji za veliko stratosfersko zagrijavanje.

Hladnoća nije zagarantovana

Utjecaji takvog događaja mogu se tokom naredne dvije do šest sedmica spustiti u troposferu, oslabiti atlantsku mlaznu struju i pogodovati stvaranju blokirajućih anticiklona, a od njihovog položaja zavisi kakvo ćemo vrijeme osjetiti. Guardian navodi da bi na sjeveru Evrope mogla porasti vjerovatnoća hladnijeg i stabilnijeg vremena, ali da je snažan talas hladnoće u naredne dvije do tri sedmice malo vjerovatan.

„Znamo da El Niño kroz taj lanac događaja povećava vjerovatnoću naglih stratosferskih zagrijavanja, a znamo i da ona povećavaju vjerovatnoću hladnijeg vremena u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dakle, imamo lanac događaja koji možemo početi najavljivati znatno unaprijed“, kaže McGivern.

Met Office ipak upozorava da je neizvjesnost kod tako ranog događaja još veća jer na sjevernoj hemisferi tada općenito ima manje hladnog zraka nego kasnije tokom zime. Severe Weather Europe dodaje da dva velika modela već ukazuju i na mogući poremećaj polarnog vrtloga sredinom zime.

Svijet na udaru, globalni rekord na vidiku

Posljedice El Niña već se osjećaju. Météo-France navodi da su suše pojačane u Centralnoj Americi i Indoneziji te da je sezona ciklona na sjevernom Pacifiku posebno aktivna. Copernicus predviđa vlažnije razdoblje na jugoistoku Južne Amerike, jugozapadu Sjeverne Amerike te u dijelovima istočne Afrike i istočne Azije, dok se sušnije vrijeme očekuje na jugu Afrike, sjeveru Južne Amerike i u indonezijsko-malezijskom arhipelagu.

Najveća posljedica mogla bi biti globalna. Prema Météo-Franceu, Copernicus je u augustovskom pregledu izvijestio da su globalne površinske temperature dostigle rekord iz marta 2024. godine, zahvaljujući zajedničkom utjecaju klimatskih promjena i jačanja El Niña. Snažna epizoda zato povećava vjerovatnoću da se prosječna temperatura planete u 2027. godini približi rekordu iz 2024. ili ga premaši. Te godine zagrijavanje je prešlo simboličnu granicu od 1,5 °C u odnosu na period od 1850. do 1900. godine.

U međuvremenu, Sredozemlje već prolazi kroz burnu jesen. Prema pisanju Guardiana, ciklona koja se produbila iznad Sredozemnog mora trebala je u ponedjeljak donijeti obilnu kišu i jak vjetar u centralnu i južnu Italiju, s više od 100 milimetara kiše za 24 sata u višim predjelima juga zemlje, a zatim se preko Jonskog mora premjestiti prema Grčkoj. Meteorolozi će narednih sedmica pažljivo pratiti hoće li se promjene u stratosferi spustiti do nivoa na kojem nastaje svakodnevno vrijeme, a nove Copernicusove sezonske prognoze objavljuju se svakog 10. dana u mjesecu.

#polarni vrtlog #klimatske promjene #arktik

Ne propustite

✖