Ništa nije slučajno: Zašto se Švedska upravo sada sprema za Treći svjetski rat...
Dok se na Zapadu o novom velikom sukobu često raspravlja tek u apstraktnim teorijama ili kroz nelagodu na društvenim mrežama, Švedska se za takav scenarij već sistematski i pragmatično priprema, piše ukrajinski portal Kyiv Independent. Ratno iskustvo Ukrajine u Evropi više ne služi samo kao vijest s ratišta, nego kao praktičan udžbenik koji pokazuje šta se događa s modernim društvom kada se nađe pod dugotrajnim udarom i koji sistemi prvi pucaju.
Ušli u NATO i označili Rusiju kao najveću prijetnju sigurnosti
Švedska je nakon više od 200 godina vojne neutralnosti 2024. godine ušla u NATO, a službeni Stockholm danas Rusiju označava kao najozbiljniju prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti do kraja ove decenije.
U švedskoj strategiji nacionalne sigurnosti ukrajinsko ratište otvoreno se naziva "prvom linijom odbrane naše slobode", zbog čega zemlja provodi najveće ulaganje u sistem takozvane "totalne odbrane" još od vremena Hladnog rata.
Više od 20 milijardi dolara za vojsku i građane
Odbrambeni plan Švedske za period do 2030. godine predviđa više od 17 milijardi dolara dodatnih ulaganja u vojsku, ali i gotovo četiri milijarde dolara usmjerenih isključivo u civilnu zaštitu. U Stockholmu su svjesni da odbrana države ne počinje i ne završava na granicama i u kasarnama.
Zato se ogroman novac ulaže u strateške zalihe hrane i medicinskog materijala, obnovu javnih skloništa, jačanje kibernetičke sigurnosti, osiguravanje komunikacijskih kanala te pripremu opština i komunalnih preduzeća kako bi osnovne službe mogle funkcionisati čak i ako država bude odsječena od uobičajenih opskrbnih lanaca.
Sedam dana bez struje, vode i prodavnica
U sklopu tih priprema švedske su vlasti građanima poslale ažurirani priručnik "Ako dođe kriza ili rat". Od svakog se domaćinstva izričito traži da u svakom trenutku može samostalno izdržati najmanje sedam dana u slučaju prekida opskrbe električnom energijom, vodom, komunikacijama ili hranom.
Da poremećaj svakodnevice ne mora čekati direktan vojni napad, pokazali su i nedavni hakerski napadi na rashladne sisteme u supermarketima širom Evrope. Kvarenje hrane u skladištima i prodavnicama ili ometanje energetskih sistema scenariji su s kojima se civilno stanovništvo može suočiti preko noći, a Šveđani žele osigurati da građani u takvim trenucima ne zavise panično o državi.
Šveđani uče na ukrajinskim ruševinama
Kyiv Independent naglašava kako je u pristupu Švedske ključno to što su napustili uobičajeno, patetično "romantiziranje ukrajinske otpornosti". Ukrajinci su se prilagodili životu pod sirenama, u mraku i bez grijanja jednostavno zato što nisu imali nikakvog drugog izbora. Umjesto pukog divljenja iz daljine, švedski vojni i civilni planeri s ukrajinskim kolegama redovno analiziraju šta je na terenu doista funkcionisalo, a šta je odmah zakazalo.
Onosi Kijeva i evropskih saveznika time su postali dvosmjerni: Ukrajina i dalje zavisi o zapadnoj vojnoj i finansijskoj pomoći, no evropske države danas od Ukrajine uče kako organizovati škole, bolnice, javne službe i medije u uslovima stalnih vazdušnih napada i sabotaža. Kada se sagledaju razaranja energetske mreže u Kijevu i svakodnevica u skloništima, švedske preporuke o zalihama vode i priručnici za preživljavanje prestaju izgledati kao širenje panike i postaju hladna, praktična uputa za funkcionisanje modernog društva.