Opštine i gradovi teško do novca iz EU fondova, nema kapaciteta za pripremu projekata

Evropski novac prilika je za razvoj općina, ali nedostaju projekti i stručni kadrovi

Evropski put počinje na lokalnom nivou, tamo gdje građani svakodnevno očekuju konkretne promjene i rezultate kroz kvalitetnije javne usluge, razvoj infrastrukture, nova radna mjesta, zaštitu okoliša i stvaranje boljih uslova za život. Međutim, put do evropskog novca nije jednostavan. Potrebni su kvalitetni projekti, stručni kadrovi i sredstva za sufinansiranje, a mnoge općine nemaju ni osnovne kapacitete za pripremu projekata. Iskustva iz Slovenije pokazuju koliko su važni pravovremena priprema, razvojne agencije i snažna finansijska podrška.

Potrebe lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini su ogromne, a evropski fondovi predstavljaju priliku za njihov razvoj. Međutim, do novca nije dovoljno samo doći – potrebno je imati spremne projekte i stručne ljude. Predstavnici Saveza općina i gradova u Bosni i Hercegovini za Euronews BiH upozoravaju da lokalne zajednice u procesu evropskih integracija nisu prepoznate kao partneri, iako se čak 70 posto pravne stečevine Evropske unije provodi na lokalnom nivou.

„Mi kroz Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine nastojimo pronaći mehanizme kako bismo uključili jedinice lokalne samouprave u pregovarački proces.

Imate gradove i općine koje imaju kapacitete i mogu učestvovati. Imate one koje su djelimično osposobljene, ali i one koje to ne mogu zbog nedostatka kapaciteta. Među njima je i petnaestak jedinica lokalne samouprave koje nisu finansijski samoodržive. Sufinansiraju se, odnosno finansiraju dotacijama iz budžeta Federacije ili kantona, zavisno od toga kojem kantonu pripadaju“, kaže Mladen Mišurić Ramlјak, zamjenik predsjednika Saveza općina i gradova FBiH.

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova RS-a, smatra da bi razvojne agencije trebale biti ključni nosioci ovog procesa.

„Zapravo, one trebaju biti ključni nosioci projekata koji se provode, bilo da se u određenom slučaju finansiraju sredstvima same gradske ili općinske uprave, barem jednim dijelom. Međutim, kada su u pitanju međunarodni, odnosno projekti Evropske unije, razvojne agencije moraju funkcionisati besprijekorno“, kaže Ćosić.

Dok čekaju snažnije uključivanje u proces odlučivanja, neke lokalne zajednice već pokazuju šta je moguće ostvariti korištenjem evropskog novca. Kroz programe prekogranične i transnacionalne saradnje, općina Žepče godinama koristi ovu mogućnost.

„Do sada smo, okvirno, samo za općinu Žepče iz fondova Evropske unije, kada govorimo o transnacionalnim i Interreg programima prekogranične saradnje, privukli više od četiri do pet miliona maraka, s tim da je ukupna vrijednost svih tih projekata veća od deset miliona“, rekla je Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.

Evropska sredstva u Žepču usmjeravaju se u različite oblasti, od privrede i infrastrukture do zdravstva, školstva i socijalnih usluga.

„Trenutno se provodi jedan HARD projekt koji pripada sektoru zdravstva. Specifičan je po tome što se odnosi na prepoznavanje potrebe za ranom intervencijom kod djece s posebnim potrebama, kao i uključivanje stručnjaka, od defektologa do psihijatara i drugih, u ruralnim sredinama.

Mogu reći da nastavljamo s novim projektima. Već od naredne godine počinjemo realizaciju jednog velikog projekta, a u najavi imamo još dva koja bi mogla biti odobrena. Zapravo, koristimo sva ta sredstva kako bismo razvijali svoju općinu. Ona se ulažu u infrastrukturu, ali i u razvojne segmente“, kaže Janko.

Slovenija je svoje kapacitete za korištenje evropskih sredstava gradila upravo povezivanjem općina i gradova kroz zajedničke razvojne agencije i pripremu projekata mnogo prije raspisivanja javnih poziva.

„Prva stvar je da općine svake godine dobijaju novac od države. Ove godine dobile su 85 eura po stanovniku, tako da se na taj način stvara određena finansijska osnova.

U Sloveniji se svake godine izdvaja oko dvije milijarde eura. Ako uzmemo u obzir da slovenski budžet iznosi 19 milijardi eura, između 500 miliona i milijardu eura svake godine usmjerava se prema regijama“, izjavio je Rok Šimenc, državni sekretar Ministarstva lokalne samouprave za kohezijsku politiku Slovenije.

Potrebe na terenu nisu male. Od zaštite okoliša i prečišćavanja otpadnih voda do energetske efikasnosti i javnog prijevoza, riječ je o oblastima koje mnoge lokalne zajednice ne mogu finansirati iz vlastitih budžeta.

Zato je pitanje evropskih integracija za lokalne zajednice mnogo više od političkog procesa. Da bi evropski novac donio konkretne rezultate, Bosni i Hercegovini potrebne su brže reforme, dostupniji fondovi i lokalne zajednice koje će u tom procesu imati svoje mjesto.