Očajnički potez Kremlja, sada od odanog saveznika traži ljude: Ko odbije ići u rat, čeka ga pakao?

Putin traži nove vojnike za rat u Ukrajini: Kadirov najavio slanje 84.000 Čečena

Ruski predsjednik Vladimir Putin traži nove vojnike za rat u Ukrajini, a pojačanja bi sada trebala stići iz Čečenije, piše njemački Bild. Rat za koji je Putin računao da će mu donijeti Kijev za tri dana traje već gotovo pet godina, a Rusija u njemu, prema Bildu, gubi ogroman broj vojnika. Na front se šalju slabo obučeni ili potpuno neobučeni ljudi, a dio njih nema čak ni oružje. Nova mobilizacija mogla bi izazvati nezadovoljstvo u Rusiji, pa Kremlj traži druge izvore ljudstva.

Jedan od njih je Čečenija, kojom gotovo 20 godina vlada Putinov odani saveznik Ramzan Kadirov. Kadirov je u videosnimku, govoreći na mješavini ruskog i čečenskog jezika, svojim sljedbenicima objavio da će 84.000 Čečena otići na front. Taj broj ponovio je nekoliko puta i ustvrdio da se svi prijavljuju dobrovoljno.

Za republiku s oko 1,5 miliona stanovnika to je ogroman broj. Kada se izuzmu žene, djeca i starije osobe, takav odlazak predstavljao bi težak udarac za radno sposobno muško stanovništvo. Kadirov u Čečeniji ima gotovo neograničenu vlast, ali samo uz Putinov blagoslov. Zato mu, prema Bildu, ne preostaje drugo nego da Moskvi pošalje tražene ljude.

Opozicijski izvori tvrde da se mnogi ne prijavljuju dobrovoljno. Porodicama onih koji odbiju navodno prijete kazne, mučenje, pa čak i smrt. Kadirov je za svoju odanost bogato nagrađen. U oktobru je odlikovan i dobio titulu „Počasni arhitekt Rusije“. Prema medijskim izvještajima, Kremlj je njegovom klanu predao i metalurški pogon u okupiranom ukrajinskom Mariupolju.

Sve su učestalija nagađanja da bi Rusija mogla provesti novu mobilizaciju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je 25. septembra da je vrlo vjerovatno da Moskva mobilizira dodatnih 300.000 vojnika. U Rusiji, posebno među elitom, raste strah od novog vala mobilizacije nakon izbora. Robert „Magyar“ Brovdi, zapovjednik ukrajinskih snaga bespilotnih sistema, upozorio je na nagli porast ruskih gubitaka početkom oktobra. Zbog toga je moguće da Rusija već provodi svojevrsnu „prikrivenu mobilizaciju“.

Bi li to promijenilo stanje na bojištu, portal UNITED24 Media pitao je trojicu stručnjaka. Riječ je o Hans-Petteru Midttunu, sigurnosnom stručnjaku i bivšem atašeu norveške ambasade u Kijevu, Ralphu Wooddisseu, penzionisanom general-pukovniku i bivšem komandantu u NATO-u, te politologu Judasu Everettu, stručnjaku za rusku i istočnoevropsku politiku.

Rusija je 2022. godine u Ukrajinu poslala između 150.000 i 190.000 vojnika, a do juna ove godine na frontu ih je imala oko 721.300. Dodatnih 300.000 vojnika omogućilo bi joj brže popunjavanje jedinica. Ipak, Rusija i sada ima brojčanu nadmoć na više dijelova fronta, dok se teritorija pod njenom kontrolom ne povećava, nego smanjuje.

„Na kraju je izgubila teritoriju uz visoku cijenu“, kaže Midttun.

Prema podacima koje navodi portal, Rusija je u septembru izgubila 46.230 vojnika, od kojih su dvije trećine poginule, a u neto iznosu izgubila je i 80,81 kvadratni kilometar teritorije. U oktobru su gubici dostigli rekordnih 54.400 vojnika.

Sva trojica stručnjaka slažu se da u ratu u kojem dominiraju dronovi i roboti dodatnih 300.000 vojnika ne bi imalo presudan utjecaj. Wooddisse upozorava da bi za Ukrajinu bilo opasnije kada bi Rusija napustila rat iscrpljivanja i prešla na manevarsko ratovanje. Zasad ne vidi znakove da bi se to moglo dogoditi jer bi takva promjena zahtijevala mnogo obuke i koordinacije.

Everett smatra da mobilizirani vojnici neće nužno završiti kao „topovsko meso“. Rusiji, kaže, ogroman broj ljudi treba i za održavanje tako velike vojske i za odbranu zemlje od napada dronovima. Mobilizirani bi mogli preuzeti poslove u pozadini, dok bi ugovorni vojnici bili poslani na front. Wooddisse nije siguran u takav scenarij. Mobilizacijom bi Putin mogao nadoknaditi manjak ugovornih vojnika, a dio novaka možda bi morao koristiti i na prvoj liniji fronta.

Everett dodaje da kapaciteti za obuku i raspoređivanje nisu neograničeni.

„Prevelika i prebrza mobilizacija ozbiljno će negativno utjecati na kvalitet procesa“, rekao je.

Zbog toga smatra da je vjerovatnija postepena i kontinuirana mobilizacija, koja bi u društvu prolazila manje zapaženo. Midttun ipak upozorava da prijetnju ne treba potcijeniti jer bi mogla imati veliki psihološki učinak.

„Dok se Ukrajina suočava s onim što bi mogla postati najgora zima od početka rata punog obima, Rusija pokazuje volju i namjeru da nastavi rat“, rekao je.

Mobilizacija je opasna i za Kremlj. Posljedice rata osjetio bi veći broj Rusa, uključujući pripadnike moćnih i bogatih elita. Putin je dosad nezadovoljstvo držao pod kontrolom cenzurom, gušenjem svakog oblika neslaganja i oslanjanjem na ugovorne vojnike.

Prema Wooddisseu, regrutacija je uglavnom provođena u siromašnim i udaljenim regijama kako bi Moskva i Sankt Peterburg bili pošteđeni posljedica rata. Jedina otvoreno antiratna stranka, Jabloko, isključena je iz izbora. Everett upozorava da Rusi danas gotovo nemaju gdje izraziti frustraciju – ni na izborima, ni na ulici, ni na društvenim mrežama.

Tu su i ekonomski rizici. Ruska ekonomija već je opterećena inflacijom, višim porezima i zatvaranjem kompanija. Mobilizacija bi dodatno podstakla inflaciju i povećala vojne troškove. Odlazak muškaraca s tržišta rada smanjio bi i produktivnost i porezne prihode.