Poprilično šokantno šta je priznao Trump. Ovo je njegovo prvo javno obraćanje nakon poraza
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednim od najtežih političkih trenutaka svojeg drugog mandata. Nakon poraza republikanaca na izborima za Kongres, održanima u utorak, pred njim su tri velika pitanja: hoće li pokušati pronaći izlaz iz rata s Iranom, kako će surađivati s demokratima u novom sazivu Kongresa i što će se dogoditi s pokretom MAGA, koji je gotovo u potpunosti izgrađen oko njegove političke osobnosti.
Trump je pomalo šokantno priznao da je njegova odluka o pokretanju rata protiv Irana, koja je izazvala veliko nezadovoljstvo američke javnosti, naštetila republikancima na izborima. Takvo priznanje posebno je važno jer dolazi od predsjednika koji je politički uspon gradio, među ostalim, na obećanjima da će zaustaviti skupe američke vojne intervencije u inozemstvu, piše BBC.
Zanimljiv je bio i njegov prvi javni nastup nakon izbora. Umjesto da se odmah osvrne na republikanski poraz, Trump je govor posvetio radovima na novoj plesnoj dvorani Bijele kuće. Tek je nakon toga, odgovarajući na novinarska pitanja, komentirao izborne rezultate.
US President Donald Trump made his first public speech following the midterm elections, where his Republican party lost both houses of Congress. Live midterm election updates here: https://t.co/jvMlw5qbuO https://t.co/mfiWVVOwvy
— BBC News (World) (@BBCWorld) November 5, 2026
No iza te neobične epizode kriju se znatno ozbiljnije političke dileme koje bi mogle obilježiti preostale dvije godine njegova predsjedničkog mandata, prenosi jutarnji.hr.
Hoće li Trump pokušati završiti rat?
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na nastavak američkog rata protiv Irana. Uoči izbora pojavile su se spekulacije da bi Trump nakon glasanja mogao dodatno zaoštriti sukob, oslobođen neposrednog pritiska predizborne kampanje.
Takva mogućnost i dalje postoji, ali republikanski poraz otvorio je i drukčiji scenarij: pokušaj postizanja diplomatskog dogovora koji bi američkom predsjedniku omogućio da proglasi uspjeh i postupno smanji američko vojno sudjelovanje.
Posebnu pozornost izazvala je reakcija potpredsjednika JD Vancea, koji je u opširnoj objavi na društvenim mrežama analizirao republikanski poraz i, prema tumačenju BBC-ja, praktički podržao diplomatsko rješenje iranskog sukoba.
Vanceov stav ima dodatnu političku težinu jer je godinama bio jedan od najistaknutijih zagovornika američkog suzdržavanja od dugotrajnih vojnih intervencija u inozemstvu.
Upravo je zbog toga rat s Iranom otvorio osjetljivo pitanje unutar Trumpova političkog pokreta: koliko je aktualna američka vanjska politika u skladu s obećanjima na kojima je MAGA izgrađena?
Istodobno su se pojavili medijski navodi da je Trump među savjetnicima ispitivao mogućnost smjene ministra obrane Petea Hegsetha. Predsjednik je takve tvrdnje demantirao.
Eventualna smjena čovjeka na čelu Pentagona predstavljala bi značajnu promjenu u administraciji, osobito u trenutku kada se odlučuje o daljnjem tijeku rata.
Potpredsjednik otvoreno progovorio o cijeni rata
Vance je u svojoj objavi otišao znatno dalje od uobičajene analize izbornog poraza.
„Razlog zbog kojeg smo izgubili jest rat“, napisao je, dodavši da svatko tko smatra kako je rat vrijedio gubitka kontrole nad Senatom to treba otvoreno reći.
Prema njegovim riječima, republikanski birači koji su se okrenuli demokratima željeli su završetak rata, smanjenje životnih troškova, drukčiji odnos prema Izraelu i povratak politici „Amerika na prvom mjestu“.
Trump je priznao da je Vanceova ocjena uglavnom točna, posebno zbog rasta cijena goriva izazvanog ratom. Ipak, inzistirao je da bi ponovno donio istu odluku jer smatra da Iran nije smio doći do nuklearnog oružja.
Demokrati preuzimaju Kongres, Trump prijeti vetom
Drugi veliki problem za Bijelu kuću jest gubitak republikanske kontrole nad oba doma Kongresa. Demokrati će od siječnja imati mogućnost blokirati predsjednikove zakonodavne inicijative, pokretati istrage protiv njegove administracije i znatno snažnije nadzirati izvršnu vlast.
Trump je nakon izbora slao proturječne poruke. S jedne strane, izjavio je da je spreman surađivati s demokratima, dok je s druge na društvenim mrežama objavio fotografiju crvene kape s natpisom „Veto“.
Predsjednik i dalje raspolaže ovlašću veta na zakone koje usvoji Kongres, a za njegovo nadglasavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma.
To otvara mogućnost dvogodišnje političke blokade u Washingtonu, tijekom koje će demokrati nastojati provesti vlastiti program, a Trump sačuvati što više predsjedničkih ovlasti i političkog utjecaja.
Što ostaje od pokreta MAGA?
Treće pitanje odnosi se na budućnost republikanskog pokreta MAGA, koji se suočava s ozbiljnim unutarnjim prijeporima.
Dio utjecajnih desnih komentatora otvoreno optužuje Trumpa da je iznevjerio temeljna obećanja pokreta, posebno protivljenje novim američkim ratovima.
Prema pisanju Wireda, među onima koji su nakon izbora javno kritizirali predsjednika nalaze se Matt Walsh, Mike Cernovich, Michael Flynn i Alex Jones, dok su drugi utjecajni Trumpovi saveznici nastavili braniti njegovu politiku.
Problem je dodatno složen zbog činjenice da Trump, koji ima 80 godina, ne može ponovno biti izabran za predsjednika 2028. godine prema važećem američkom Ustavu. Republikanci će stoga morati odlučiti kako nastaviti politički projekt koji je godinama gotovo nerazdvojiv od njegova osnivača.
U tom se kontekstu sve više pozornosti posvećuje i JD Vanceu, koji se spominje među mogućim republikanskim predsjedničkim kandidatima 2028. Njegovo javno distanciranje od Trumpove odluke o ratu s Iranom dodatno je otvorilo pitanje budućeg smjera stranke.
Republikanski poraz tako je istodobno pokrenuo rasprave o američkoj vanjskoj politici, odnosima predsjednika i Kongresa te budućnosti pokreta MAGA. Odgovori na ta pitanja mogli bi odrediti preostali dio Trumpova mandata, ali i političko nadmetanje za Bijelu kuću 2028. godine.