EU objavio upute građanima: "Ovo morate pripremiti za tri dana..."

Evropska komisija predstavila je nove smjernice za jačanje pripravnosti građana i institucija u kriznim situacijama. Cilj je osposobiti stanovništvo da se snađe i zadovolji osnovne potrebe tokom prva 72 sata vanrednog stanja, prije nego što pomoć nadležnih službi postane dostupna.

Suočena sa sve češćim i složenijim krizama, Evropska komisija pokrenula je nove mjere kojima želi unaprijediti spremnost stanovništva širom Evropske unije.

Evropska komesarka za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib predstavila je na Evropskom forumu civilne zaštite smjernice koje bi građanima trebale pomoći da se pripreme za prve dane nakon izbijanja vanredne situacije.

Riječ je o neobavezujućim preporukama koje vlastima nude praktične alate za edukaciju stanovništva o tome kako zaštititi sebe i druge u slučaju katastrofe. Namjera je razviti kulturu pripravnosti u cijeloj Evropi, kako bi zajednice bile bolje informisane, opremljene i spremne na pravovremenu reakciju.

Četiri ključna područja pripravnosti

Nove smjernice obuhvataju četiri glavna područja djelovanja:

Samostalnost tokom prvih 72 sata krize: Građanima se preporučuje da osiguraju osnovne zalihe i pripreme torbe za hitne slučajeve kako bi mogli zadovoljiti najvažnije potrebe dok ne stigne javna pomoć.

Edukacija o pripravnosti: Predviđa se uvođenje sadržaja o kriznim situacijama u programe predškolskog i osnovnog obrazovanja, uz obuku odgajatelja i nastavnika. Cilj je da djeca od najranije dobi razvijaju potrebne vještine, bez stvaranja straha.

Pripravnost prilagođena osobama s invaliditetom: Krizne mjere trebale bi biti dostupne svima, a osobe s invaliditetom uključene u njihovo planiranje kako niko ne bi bio zanemaren.

Informisanje o rizicima i prijetnjama: Građanima je potrebno osigurati pravovremene, dostupne i pouzdane informacije prije, tokom i nakon vanrednih situacija.

Komesarka Lahbib istakla je da brza reakcija u prvim satima nakon katastrofe može biti presudna.

„Kada nastupi katastrofa, prvi sati mogu učiniti presudnu razliku. Svaki bi Europljanin trebao znati što učiniti, kako zaštititi svoju obitelj i kako pomoći drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, u našim školama, u našim zajednicama. Zato ljudima dajemo praktične alate za pripremu za krize, a istodobno jačamo sustave na koje se oslanjaju u hitnim situacijama“, poručila je.

Šta pripremiti za tri dana krize?

Kako bi domaćinstva bila spremna za moguće prekide u snabdijevanju i radu javnih službi, preporučuje se da unaprijed pripreme osnovne zalihe za najmanje 72 sata.

Voda – od šest do devet litara po osobi

Za svakog člana domaćinstva potrebno je osigurati najmanje dvije do tri litre pitke vode dnevno, odnosno ukupno šest do devet litara za tri dana. Preporučuje se i manja dodatna zaliha za osnovnu higijenu i kućne ljubimce.

Nekvarljiva hrana – zalihe za tri dana

Treba pripremiti konzerviranu hranu, energetske pločice, krekere i suho voće, odnosno namirnice koje se mogu konzumirati bez kuhanja i hlađenja. Važno je imati i ručni otvarač za konzerve.

Lijekovi i prva pomoć

Uz osnovni komplet prve pomoći, koji bi trebao sadržavati zavoje, flastere, antiseptik i lijekove protiv bolova, potrebno je pripremiti i zalihu propisanih lijekova koji se redovno koriste.

Svjetiljka i rezervne baterije

U slučaju nestanka električne energije korisna je baterijska ili naglavna LED svjetiljka s rezervnim baterijama. Preporučuju se umjesto svijeća, koje nose rizik od požara.

Radio-prijemnik

Ako dođe do prekida mobilnih mreža, interneta i snabdijevanja električnom energijom, radio na baterije ili ručno navijanje može biti važan izvor informacija i uputa civilne zaštite.

Powerbank za mobilni telefon

Potrebno je imati napunjen prijenosni punjač s odgovarajućim kablovima kako bi telefon ostao dostupan za hitne pozive i prijem važnih obavijesti.

Dokumenti i gotovina

Kopije ličnih dokumenata i važni telefonski brojevi trebali bi biti spremljeni u vodootpornu vrećicu. Preporučuje se i manja količina gotovine u sitnijim novčanicama, jer kartice i bankomati u slučaju nestanka struje možda neće biti dostupni.

Topla odjeća i osnovni alat

U ruksaku za hitnu evakuaciju trebalo bi imati rezervnu toplu odjeću, termo-foliju, vlažne maramice, džepni nožić, upaljač i zviždaljku za dozivanje pomoći.

Uvodi se Dan pripravnosti EU-a

Uz nove smjernice, Evropska komisija predložila je i uspostavljanje godišnjeg Dana pripravnosti EU-a, koji bi se obilježavao 23. oktobra, počevši od 2027. godine.

Odabrani datum povezan je s godišnjicom uspostavljanja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2001. godine. Prijedlog uvažava i preporuke Evropskog panela građana o pripravnosti, koji je u proljeće 2026. okupio 150 građana iz cijele Unije.

Komisija je usvojila i preporuku o operativnom kontinuitetu i testiranju otpornosti na stres, čiji je cilj osigurati da nacionalne kontaktne tačke civilne zaštite ostanu funkcionalne u svim okolnostima.

Sve ove mjere dio su provedbe Strategije Evropske unije za pripravnost, usvojene u martu 2025. godine, koja se temelji na preporukama iz izvještaja bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, prenosi Dnevnik.hr.