Evropska komisija objavila šokantan izvještaj o BiH: Zemlja se sve više udaljava od EU...

Evropska komisija u najnovijem izvještaju o Bosni i Hercegovini ocijenila je da se naša zemlja sve više udaljava od evropskog puta. 

Napretka nema u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, dok je u oblasti vizne politike zabilježeno nazadovanje.

Izvještaj je objavljen danas u Briselu (Brussels), a obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine. Evropska komisija navodi da vlasti u BiH i dalje javno iskazuju opredijeljenost za evropske integracije. Međutim, kako se ističe u dokumentu, izvještajni period obilježilo je "sve veće udaljavanje od evropskog puta". 

Rad izvršne i zakonodavne vlasti bio je otežan zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme povezane s Evropskom unijom još uvijek nisu usvojene. 

Komisija ocjenjuje da je upravljanje "sve nezadovoljavajuće", da su nezavisne institucije slabe te da su na svim nivoima vlasti vidljivi pokazatelji zarobljenosti države. Većina preporuka iz prošlogodišnjeg izvještaja nije realizovana, zbog čega ostaju na snazi.

Bezvizni režim 
Kada je riječ o viznoj politici, Evropska komisija konstatovala je nazadovanje. Umjesto ranije obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu od 2025. do 2027. godine, BiH je produžila trajanje sezonskog ukidanja viza s 30 na 60 dana.

Od BiH se traži ukidanje bezviznog režima za državljane Azerbejdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatua. Također, potrebno je prestati s odobravanjem sezonskih izuzeća za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.

Komisija upozorava da bi ovakva politika mogla povećati rizik od nezakonitih migracija prema Evropskoj uniji preko zapadnobalkanske rute.

Kao pozitivan pomak u istoj oblasti navodi se dolazak Frontexa. U septembru 2026. godine u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima. Usvojeni su i akcioni planovi za borbu protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a u oktobru 2026. potpisan je radni aranžman s Eurojustom.

Dodikova presuda i posljedice 
Značajan dio izvještajnog perioda obilježile su posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika Republike Srpske. To je dovelo do institucionalnih promjena i prijevremenih izbora za predsjednika ovog entiteta.

Izbori su održani 23. novembra 2025. godine, a zbog utvrđenih nepravilnosti djelimično su ponovljeni 8. februara 2026. godine. Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su organizovani profesionalno, ali su ih obilježili zapaljiva retorika i činjenica da među kandidatima nije bilo nijedne žene.

Narodna skupština RS-a tokom izvještajnog perioda imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke usljed osporavanja njihovog legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH.

U oktobru 2025. godine entitetska skupština deklarativno je ukinula i pojedine zakone koje je Ustavni sud već ranije proglasio neustavnim. Ustavni sud je u julu 2026. potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.

Posebnu pažnju Komisija je posvetila historijskom revizionizmu, negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca među dijelom političkih lidera, posebno u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Na njegovoj sahrani u Beogradu prisustvovali su lideri i političari iz RS-a, što je izazvalo brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu. Komisija ovakve pojave ocjenjuje kao "fundamentalno nespojive s vrijednostima EU".

Odnosi sa Srbijom 
Zbog toga su, kako se navodi u izvještaju, odnosi sa Srbijom, koji su inače dobri, došli pod pritisak.

U dokumentu se navodi i da je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u maju 2026. godine najavio ostavku. Mjesec kasnije njegov zamjenik Luj Krišok (Louis Crishock) imenovan je za vršioca dužnosti do izbora novog visokog predstavnika.

Opći izbori 
Govoreći o općim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine, Komisija prenosi preliminarne nalaze posmatračke misije OSCE/ODIHR-a. U njima se navodi da je izborna konkurencija bila stvarna, a izborni dan protekao uredno.

Prvi put su na teritoriji cijele države korištene nove izborne tehnologije, ali su posmatrači zabilježili tehničke poteškoće, komplikovane procedure glasanja i brojanja glasova, kao i probleme u vezi s tajnošću glasanja.

Neriješena su ostala pitanja zloupotrebe javnih resursa, rješavanja izbornih sporova i nadzora nad finansiranjem izbornih kampanja.

Evropska komisija poručuje da BiH nakon izbora mora formirati sve izvršne i zakonodavne organe te pokazati obnovljenu spremnost za provođenje brzih reformi.

Ustavne i izborne promjene potrebne za provođenje presude Sejdić-Finci i dalje nisu usvojene, a radna grupa koja je trebala pripremiti amandmane nije uspjela postići dogovor.

Usvojeno 12 zakona 
Tokom izvještajnog perioda Parlamentarna skupština BiH usvojila je svega 12 zakona, od kojih je pet doneseno po hitnoj proceduri.

Budžet institucija BiH za 2025. godinu usvojen je tek u novembru te godine, dok je budžet za 2026. usvojen u julu. Rad Doma naroda redovno je bio ometan, a kontrola izvršne vlasti ostala je slaba.

Ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora s Evropskom unijom BiH još nema glavnog pregovarača.

Neslaganja političkih aktera o proceduri imenovanja rezultirala su odvojenim prijedlozima u Vijeću ministara i Predstavničkom domu. Ustavni sud je u martu 2026. poništio odluku Predstavničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da pitanje imenovanja uredi u roku od šest mjeseci.

Komisija insistira i na hitnom imenovanju nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Zbog toga što ova funkcija nije popunjena, sjednica IPA nadzornog odbora nije održana još od maja 2022. godine.

Plan rasta
Reformsku agendu BiH je usvojila u septembru 2025. godine, ali još uvijek nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu, niti je imenovala koordinatora.

Zbog kašnjenja u dostavljanju agende, rok za provođenje reformi je skraćen, a indikativna alokacija sredstava smanjena za 10 posto. BiH sada može računati na maksimalno 976,6 miliona eura u vidu kredita i grantova.

Evropska komisija upozorava da period za ispunjavanje uslova za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. godine. Ukoliko do tada ne budu uspostavljeni potrebni pravni okvir i ispunjeni propisani uslovi, BiH će izgubiti ta sredstva.

Oblast pravosuđa
U oblasti pravosuđa i temeljnih prava Evropska komisija nije evidentirala napredak.

Novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, iako su aktivnosti na njihovom donošenju vođene u oba doma parlamenta.

Kao negativan potez izdvojene su ovogodišnje izmjene pravila o imovinskim kartonima koje je usvojio VSTV. Njima je vanjski izbor stručnjaka zaduženih za nadzor zamijenjen postupkom koji je pod kontrolom VSTV-a, što je suprotno ranijem dogovoru s Evropskom komisijom.

Zbog toga je u junu 2026. prekinuta misija vanjskog nadzora koju finansira Evropska unija. Komisija zahtijeva da VSTV hitno povuče usvojene izmjene.

Ustavni sud BiH i dalje ne radi u punom sastavu. Narodna skupština RS-a, kako se navodi, treba izvršiti svoju dugogodišnju ustavnu obavezu i imenovati sudije, dok Parlament FBiH treba imenovati nasljednike dvoje sudija koji odlaze u penziju.

Komisija upozorava i na praksu imenovanja u kojoj se etnička zastupljenost stavlja ispred stručnosti i zasluga kandidata.

Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez obrazloženja.

Broj neriješenih prvostepenih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. godine i dalje premašivao 1,6 miliona. Prosječno trajanje prvostepenih postupaka povećano je s 292 na 299 dana.

Bez ijedne prijave za korupciju 
Ni u borbi protiv korupcije nije zabilježen napredak. Komisija navodi da su politički organi kontinuirano izbjegavali suočavanje s raširenom korupcijom, a da su pojedini akteri aktivno opstruisali ostvarivanje napretka.

Nije zabilježena nijedna nova pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou.

Posebno zabrinjava podatak da nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. godine Tužilaštvu BiH nije dostavila izvještaj o korupciji na visokom nivou. Tokom 2025. godine podneseno je svega pet izvještaja koji se odnose na takozvanu običnu korupciju.

Komisija kritikuje i praksu Tužilaštva BiH prema kojoj timovi tužilaca u "osjetljivim" predmetima odluke donose konsenzusom, iako za takav način odlučivanja ne postoji zakonsko uporište. Ukazano je i na premještanje tužilaca koji rade na politički osjetljivim predmetima.

Od 600 zvaničnika na državnom nivou, samo 261 dostavio je finansijske izvještaje radi provjere imovinskih kartona, što je 24 manje nego godinu ranije.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa tokom 2025. godine utvrdila je pet slučajeva, ali je izrekla samo jednu sankciju. Pozicija direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) upražnjena je još od oktobra 2024. godine.

Među slučajevima navedenim u izvještaju nalazi se i obustavljena istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva. Do obustave je došlo gotovo pet godina nakon podnošenja krivične prijave i dvije godine istrage, a odluka se još može osporavati žalbom.

Federacija BiH od 2013. godine nema provodiv zakon o sukobu interesa.

Kanton Sarajevo izdvojen je kao jedini primjer konkretnih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, a većinom je riječ o nosiocima javnih funkcija.

Kada je riječ o slobodi izražavanja, Evropska komisija ponovo nije zabilježila napredak, uz upozorenje na "zabrinjavajuće znakove pogoršanja".

Stanje na BHRT-u dodatno je pogoršano, a javni servis i dalje se nalazi u ozbiljnoj opasnosti od gašenja. Istovremeno se nastavljaju sudski sporovi između tri javna emitera.

VSTV je tokom 2025. godine evidentirao 25 napada na novinare, dok je Udruženje BH novinari zaprimilo 50 prijava.

U Republici Srpskoj, gdje je kleveta kriminalizovana, tokom prošle godine podneseno je 88 krivičnih prijava za klevetu.

Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini, tako i o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Vijeća za štampu i online medije, koje prenosi Komisija, čak 60 posto informativnih portala nema potpun impresum ili ga uopće nema.

I dalje nisu doneseni zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, niti kriteriji za oglašavanje finansirano iz javnih budžeta.

Siva lista FATF-a
U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je određeni napredak. Usvojena je nova procjena prijetnji prema metodologiji Europola, kao i lista kriminalizovanih psihoaktivnih supstanci. Riječ je o prvim izmjenama takve liste od 2011. godine.

Međutim, oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje je na niskom nivou. Tokom 2025. godine oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, što je manje u odnosu na 7,6 miliona eura godinu ranije.

Broj zajedničkih istražnih timova smanjen je sa 64 na 17.

Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. juna 2026. godine stavljena na sivu listu FATF-a.

Ni u oblasti ekonomije Evropska komisija nije zabilježila napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije.

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio je s 2,1 posto u 2025. godini na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026. godine. BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka Evropske unije, što je svega pet procentnih poena više nego prije deset godina.

Inflacija je tokom 2025. iznosila četiri posto, dok je u prvih šest mjeseci 2026. povećana na 4,6 posto.

Plate su u 2025. godini porasle za 14 posto, što je znatno više od rasta produktivnosti, koji se kretao između dva i 2,5 posto. Prema ocjeni Komisije, takav odnos negativno utječe na konkurentnost privrede.

Komisija prenosi procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema kojima je deficit u 2025. iznosio 1,8 posto BDP-a, dok bi u 2026. i 2027. godini mogao porasti na oko četiri posto ili više.

U izvještaju se navodi da je rebalansom budžeta RS-a prekršeno entitetsko fiskalno pravilo, dok koordinacija entiteta prilikom zaduživanja na međunarodnim tržištima "praktično ne postoji".

U Bosni i Hercegovini posluje oko 540 javnih preduzeća, koja zapošljavaju približno 10 posto ukupne radne snage. Njihov dug iznosi 28 posto BDP-a.

Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2026. godine iznosila je 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto.

Provođenje sankcija Rusiji 
Bosna i Hercegovina zadržala je potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, ali provođenje sankcija Rusiji otežavaju ministarstva i institucije pod kontrolom SNSD-a.

Kao primjeri se navode letovi iz Rusije, emitovanje ruskih državnih medija, kao i činjenica da banjalučki M-tel i dalje prenosi signal televizijskog kanala RT.

Prirodni gas učestvuje s tri posto u ukupnoj potrošnji energije u BiH, ali je zemlja potpuno zavisna od jednog izvora snabdijevanja iz Rusije.

U obrazovanju se i dalje primjenjuje praksa "dvije škole pod jednim krovom" u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, uprkos presudama Vrhovnog suda FBiH.

Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u Republici Srpskoj, uprkos odlukama Ustavnog suda.

Bosna i Hercegovina propustila je i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.

Kada je riječ o nestalim osobama, u izvještaju se navodi da se kao posljedica rata još uvijek traga za 7.572 osobe, dok je tokom 2025. godine identifikovano njih 65.

Pozitivni pomaci 
Uprkos brojnim kritikama, Evropska komisija izdvojila je i nekoliko pozitivnih pomaka.

Uz dolazak Frontexa i saradnju s Eurojustom, među pozitivnim rezultatima navedeno je usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni.

Istaknuta je i prva pravosnažna presuda za negiranje i veličanje genocida, koju je Sud BiH donio u oktobru 2025. godine, kao i prva pravosnažna presuda Kantonalnog suda u Sarajevu iz februara 2026. godine kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba.

Sedma sarajevska povorka ponosa, održana u junu 2026. godine, protekla je mirno.

Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje dionica Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo na Koridoru Vc, kao i činjenica da je Sarajevo u aprilu 2026. godine dobilo oznaku EU misije za klimatski neutralne gradove.

Među uspjesima su navedeni i otvaranje EIT haba u Sarajevu te potpisivanje sporazuma s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, koje je realizovano u aprilu 2026. godine.