Sve informacije tvrde da je Trump prelomio: ‘Spremite se, napad kreće nakon 3. novembra‘
Barel nafte Brent u četvrtak oko podneva koštao je 114 dolara. Od 1. oktobra cijena se svakodnevno zaključuje iznad 100 dolara, dok je 30. septembra iznosila 98,03 dolara. U februaru, prije Trumpovog napada na Iran, prosječna cijena bila je 70,89 dolara. Dizel, zbog čije je nestašice Trump ublažio sankcije i otvorio put ruskom izvozu, ove sedmice pojeftinio je 5,69 posto. Ipak, tona dizela i dalje košta oko 1.430 dolara, dok je 21. januara stajala 685 dolara.
Javier Blas, komentator Bloomberga, piše da tržište vidi samo dva moguća ishoda: sporazum između Irana i SAD-a ili dugotrajan sukob koji se dodatno pogoršava. „Postoji, međutim, i treći mogući put: sadašnji zastoj postaje nova normalnost, vječni pat“, upozorava Blas. Dodaje da sve češće u razgovorima iza zatvorenih vrata čuje kako se pojedini čelnici vodećih svjetskih energetskih kompanija pripremaju upravo za takav scenarij.
Italijanski Edison i dio kupaca iz Južne Azije neće do kraja godine dobiti ukapljeni prirodni gas (LNG) od kompanije QatarEnergy, izvijestio je ove sedmice Reuters. Cijena gasa u Evropi u četvrtak je porasla na 97 eura po megavatsatu, što je gotovo najviši nivo od decembra 2022. godine, dok je januarski prosjek iznosio oko 27,6 eura. Ni to nije sve: cijene energenata u svijetu ove godine porast će za 32 posto, više nego što se ranije očekivalo, objavila je u srijedu Svjetska banka.
Sukob je, kako ga naziva i vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, u stanju „ni rata ni mira“, a ni takvo stanje nije jeftino. Reuters je u utorak, pozivajući se na neobjavljene podatke Pentagona, objavio da je američka vojska dosad potrošila više od 47 milijardi dolara, što je četvrtinu više od procjene iz jula. Za zamjenu potrošenog streljiva predviđeno je više od 29 milijardi dolara, dok u procjenama nisu jasno uračunati ogromni troškovi popravke američkih baza oštećenih iranskim raketama i bespilotnim letjelicama.
Pozitivnih signala gotovo da nema. AP prenosi da je Washington svojim bliskoistočnim saveznicima poručio da budu spremni na moguće nastavljanje napada na Iran nakon izbora 3. novembra, ali i na iransku odmazdu usmjerenu protiv njih, uključujući napade na energetska postrojenja. Prema izvorima AP-a, Trump još nije donio odluku. U utorak je na predizbornom skupu u Lubbocku u Teksasu rekao da ga je neko „pitao kada će završiti rat u Iranu“.
„Kad god ja poželim“, odgovorio je Trump. „Bit će vrlo brzo, ali moramo ga završiti kako treba, s potpunom i kompletnom – potpunom izjavom, oni nikada neće imati nuklearno oružje.“
Rafael Mariano Grossi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u utorak je Vijeću sigurnosti UN-a rekao da agencija od juna 2025. nije uočila nikakve pokušaje obnove iranskih nuklearnih postrojenja oštećenih u američkim i izraelskim napadima. Ta informacija ne ide u prilog Trumpovom opravdanju rata. Međutim, Teheran inspektorima i dalje ne dopušta pristup većini lokacija, zbog čega IAEA ne može provjeriti ni šta se dogodilo s ranije prijavljenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.
SAD gomila vojne snage u Zaljevu, dok ministar rata Pete Hegseth nastavlja potkopavati komandnu strukturu. Kasno u srijedu smijenio je glavnog vojnog planera, general-potpukovnika Bretta Sylviju, šefa Odjela za strategiju i planove u Združenom štabu. Njegova zamjena još nije imenovana. Prema AP-u, razlog smjene nije naveden, dok CBS, pozivajući se na zvaničnika Pentagona, izvještava da se Sylvia tereti za odavanje povjerljivih informacija o ratu.
Sylvia je drugi general kojeg je Hegseth uklonio s te pozicije. Njegov prethodnik Joseph McGee prošlog oktobra bio je prisiljen otići u penziju. Sylvia je ujedno jedan od dvadesetak generala i admirala koji su od Hegsethovog dolaska na funkciju bili prisiljeni napustiti svoje položaje.
Teheran tvrdi da i dalje pruža priliku diplomatiji. U ponedjeljak su u Teheranu boravili saudijski ministar odbrane, komandant pakistanskih oružanih snaga i šef turske obavještajne službe. Razgovaralo se i o mogućem širenju sukoba na Jemen, odakle pripadnici jemenskog pokreta Ansar Allah, poznatijeg kao Huti, napadaju saudijsku naftnu infrastrukturu i aerodrome. U utorak je Hamenei, koji se od početka rata ne pojavljuje u javnosti, ponovio da su prekid američke blokade iranskih luka i ukidanje sankcija preduslovi za pregovore.
Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su sukobljene strane na „mudrost i traženje političkih rješenja kako bi se smirile napetosti“. Mudrosti u Washingtonu nema već dugo, a sve je očiglednije da je ponestaje i u Teheranu, gdje vojna frakcija unutar vlasti vjeruje da će stanovništvo izdržati sve udare na životni standard, iako je iranski rijal za dva mjeseca izgubio oko četvrtine svoje vrijednosti.
Zato ne čudi što je Katar u utorak poručio da Iran mora pokazati dobre namjere ako želi da posredovanje uspije: prestati prijetiti arapskim zaljevskim državama i otvoriti Hormuški moreuz. Katarski izaslanici u nedjelju su u Teheranu predali novi nacrt sporazuma o okončanju rata sa SAD-om i Izraelom. Prema Reutersu, predviđen je rok od sedam dana za rješavanje spornih pitanja obje strane, uz svakodnevne korake za izgradnju povjerenja.
Međutim, visoki iranski zvaničnik uključen u pregovore rekao je u srijedu Reutersu da je Katar donio samo „neprihvatljive ideje, a ne ponudu“ te da Teheran ne odustaje od svojih stavova o nuklearnom pitanju.
Ozbiljnost situacije potvrđuje i najava Pekinga da će njegovi posebni izaslanici uskoro posjetiti zemlje regije kako bi promovisali dijalog i deeskalaciju te spriječili dalje pogoršanje situacije.
Rusija koristi priliku da odgodi najavljene pregovore s Ukrajinom i SAD-om u Abu Dhabiju. Oni će se održati tek nakon 4. novembra, a i tada će, kako je rekao Putinov savjetnik Jurij Ušakov, sve „zavisiti od situacije na frontu i općih okolnosti“. Te opće okolnosti, uz naftu skuplju od 100 dolara i ruski dizel koji je Trump sam pustio na tržište, zasad idu naruku Moskvi.
Zelenski uzima u obzir i ruske interese
Volodimir Zelenski prvi put je priznao da bi i Rusija mogla dobiti sigurnosne garancije u okviru mirovnog sporazuma.
„Prvo moramo riješiti pitanje ovog rata, a tek onda tražiti odgovore na pitanja koja Rusija postavlja na temelju vlastitih stavova i očekivanja u pogledu sigurnosti“, rekao je u utorak u Kijevu.
Pitanje buduće sigurnosne arhitekture Evrope i Rusije otvoreno je 9. oktobra u Miamiju, na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih predstavnika, istog dana kada je Trump objavio dogovor o dizelu s Moskvom. Proširivanje liste tema jedan je od načina da se pregovori pokrenu s mrtve tačke.
Problem je u tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon Trumpovih ustupaka, uvjeren da ne mora popuštati. Kada su ga u utorak telefonom pozvali finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da će se rat „nastaviti i vjerovatno eskalirati“.