Na svjetskim tržištima upravo se događa neobičan obrat

Najveći svjetski proizvođač zlata, američki Newmont, objavio je međugodišnji pad proizvodnje u trećem kvartalu ove godine od osam posto. To, uz višemjesečni trend pada berzanske cijene zlata, ukazuje na smanjenje zabrinutosti investitora zbog situacije u Arapskom zaljevu.

Na vodećoj svjetskoj berzi zlata Comexom se u petak trgovalo po cijeni od 4.040 dolara za uncu, što je najniža cijena od 20. jula, kada je unca pala ispod 4.000 dolara. U poređenju s krajem augusta, trenutna cijena unce zlata na Comexu niža je za 14 posto.

Kada je riječ o proizvodnji zlata kompanije Newmont, treći kvartal ove godine predstavlja nastavak trenda iz prva dva kvartala, a ukupan međugodišnji pad proizvodnje od početka godine iznosi 12 posto.

„Newmont je na putu da ostvari godišnji proizvodni cilj za 2026. godinu, koji iznosi 5,3 miliona unci zlata. U trećem kvartalu ostvarena je proizvodnja od 1,3 miliona unci zlata, uz 11 miliona unci srebra i 23.000 tona bakra, prvenstveno iz rudnika kojima upravlja Newmont“, saopćeno je iz kompanije sa sjedištem u Denveru.

Nafta u suprotnom smjeru

Navedeni trendovi u proizvodnji i trgovini zlatom kreću se u suprotnom smjeru od dešavanja na njujorškoj berzi, gdje je cijena barela nafte tipa Brent u četvrtak prvi put od maja ove godine premašila 114 dolara. Tada primirje između SAD-a i Izraela nije bilo ni na vidiku.

Od 30. septembra berzanska cijena Brenta na njujorškoj berzi gotovo je neprekidno rasla, a od 5. oktobra stalno je iznad 100 dolara po barelu. Krajem jula ove godine, dok su zaraćene strane u Arapskom zaljevu, zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu, bile u kakvom-takvom održivom primirju, Brentom se na istoj berzi trgovalo po cijeni od 72 dolara. To znači da mu je cijena u posljednja gotovo tri mjeseca porasla za čak 58 posto.

Trenutne cijene zlata na Comexu i dalje su znatno više nego u junu prošle godine, kada su SAD i Izrael izveli prvi val zračnih napada na Iran, nakon čega je Iran uzvratio napadima na ciljeve u Izraelu u takozvanom Dvanaestodnevnom ratu. Početkom marta 2025. godine unca zlata na ovoj berzi koštala je manje od 3.000 dolara, pa trenutna kretanja cijena na Comexu predstavljaju rast od 34 posto u odnosu na mart prošle godine.

Najjači osigurač

Nakon završetka Dvanaestodnevnog rata investitori u zlato, koje predstavlja jedno od najvažnijih sredstava zaštite imovine u periodima velikih ekonomskih i ratnih kriza, nisu povjerovali u trajni mir između SAD-a i Izraela s jedne strane i Irana s druge.

U prvoj sedmici oktobra 2025. godine unca zlata na Comexu prvi put je premašila cijenu od 4.000 dolara. Investicijski „bijeg u zlato“ dodatno je ubrzan nakon što su SAD krajem prošle godine počele gomilati vojne snage mornarice i zrakoplovstva u Arapskom zaljevu. Krajem januara ove godine unca je prvi put premašila cijenu od 5.000 dolara, uz vrhunac od 5.399 dolara u trgovanju 27. februara, dan prije početka novog vala zračnih napada SAD-a i Izraela na Iran i iranskih napada na neprijateljske ciljeve, ovog puta ne samo u Izraelu nego i u gotovo cijelom Arapskom zaljevu.

U prvom kvartalu prošle godine Newmont je na tržište plasirao rekordnih 1,5 miliona unci zlata.

Budući da su se najoprezniji investitori već pobrinuli da dio svoje imovine zaštite ulaganjem u zlato, eskalacija rata u martu, aprilu i maju nije dovela do dodatnog rasta cijene unce, nego do njenog pada ispod 5.000 dolara. Proizvodnja kompanije Newmont pratila je „hlađenje“ trgovine zlatom, pa je u drugom kvartalu ove godine pala ispod 1,3 miliona unci.

Cijene hrane naglo rastu

Analitičari portala Oilprice prenose procjene instituta S&P Global, koji djeluje u okviru istoimene globalne konsultantske korporacije, prema kojima će rast cijena nafte u narednim mjesecima pratiti i rast cijena hrane.

„Svjetske cijene hrane pogođene su na dva načina. Dizel predstavlja značajan trošak za poljoprivrednike, a oni bi također mogli preusmjeriti obradive površine s proizvodnje hrane na uzgoj sirovina za biogoriva. Prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u februaru ove godine pokrenuli vojnu ofanzivu u Iranu, polovina ukupnog svjetskog izvoza sirovina za proizvodnju gnojiva prolazila je kroz Hormuški moreuz. Hemijski spojevi poput uree, amonijaka, sumpora, vodika, prirodnog gasa i azota ključne su komponente azotnih gnojiva, koja su temeljni input za održavanje globalne sigurnosti snabdijevanja hranom u današnjim poljoprivredno-prehrambenim sistemima“, navodi institut S&P Global.

Isti izvor podsjeća da uzgoj osnovnih poljoprivrednih kultura, poput kukuruza, pšenice i riže, u brojnim državama u velikoj mjeri zavisi od hemijskih gnojiva kako bi se zadovoljile potrebe proizvodnje.

„To znači da su u slučaju poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja gnojivima ugrožene zalihe hrane koje osiguravaju polovinu svjetskih kalorijskih potreba. Nakon što je 28. februara Hormuški moreuz postao gotovo potpuno nedostupan za pomorski saobraćaj, cijene gnojiva naglo su porasle, udvostručivši se u kratkom roku“, zaključuje Oilprice na osnovu analize instituta S&P Global, u kojoj se skreće pažnja i na odgovarajuće analize Ujedinjenih nacija.

Opasnost od novih sukoba

Još u aprilu ove godine Jorge Moreira da Silva iz Ujedinjenih nacija upozorio je da bi poremećaji u Hormuškom moreuzu mogli gurnuti dodatnih 45 miliona ljudi u glad i izgladnjivanje, podsjeća S&P Global.

Da Silva je apelovao da se nešto poduzme, ali prijetnja glađu i šest mjeseci kasnije ostaje veoma izražena, navodi Oilprice.

Portal prenosi i procjene Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima bi ukupne cijene gnojiva do kraja ove godine mogle porasti za deset posto, što bi moglo dovesti do poskupljenja hrane za pet posto u 2026. i dodatnih 2,4 posto u 2027. godini.

Polazeći od činjenice da stanovništvo u najsiromašnijim dijelovima svijeta na hranu troši više od polovine svojih prihoda, Oilprice upozorava na mogućnost snažnog pritiska na finansijski iscrpljene potrošače, s ozbiljnim posljedicama.

„Ako značajan dio svjetskog stanovništva ne bude mogao priuštiti hranu, to bi zauzvrat moglo dovesti do novih sukoba. Historijski gledano, nagli skokovi cijena hrane i inflacija cijena osnovnih prehrambenih namirnica ključni su pokretači sukoba“, podsjeća ovaj portal.