Ko pobjeđuje u nedjelju, Vučić ili studenti? Evo ko vodi prema zadnjim anketama
U Srbiji je u ponoć između četvrtka i petka počela izborna šutnja uoči prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za nedjelju, 25. oktobra. Među 18 izbornih lista, najveći izazov Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i njenom predvodniku Aleksandru Vučiću predstavlja „Studentska lista – Studenti pobeđuju“.
Vučić i SNS, uz različite koalicijske partnere, na vlasti su od 2012. godine. Njihovu dugogodišnju dominaciju ozbiljno je uzdrmao val protesta predvođenih studentima, pokrenut nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.
Protesti su prerasli u širi pokret protiv korupcije, stranačkog zapošljavanja i slabljenja demokratskih institucija. Studentska lista sada predstavlja glavni izazov vladajućoj stranci, a istraživanja javnog mnijenja ukazuju na neizvjestan ishod glasanja.
Od blokada do izbora
Studentski pokret privukao je pažnju javnosti blokadama više od 60 fakulteta, masovnim skupovima, štafetnim maratonom do sjedišta Evropske unije, biciklističkom vožnjom do Strasbourga i hiljadama kilometara prepješačenim širom Srbije.
Nakon zahtjeva za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, pokret je podržao formiranje liste na kojoj su predstavnici akademske zajednice, naučnici, univerzitetski profesori, ljekari i druge javne ličnosti.
Dok obje strane najavljuju pobjedu, predstavnici vlasti studente, njihove pristalice i opozicione stranke koje ih podržavaju nazivaju „blokaderima“, „stranim plaćenicima“, eksponentima stranih službi i „teroristima“. Studentski pokret opisuju i kao „obojenu revoluciju“, povlačeći paralelu s Narandžastom revolucijom u Ukrajini 2004. i 2005. godine.
Vučić želi premijersku funkciju
Studentska lista izložena je pokušajima diskreditacije u provladinim medijima i na komercijalnim televizijama naklonjenim Vučiću i SNS-u. Kampanju prate oštre optužbe predstavnika vlasti, dok studenti nastoje podršku stečenu tokom protesta pretvoriti u poslaničke mandate.
Vučić je ostavkom 27. septembra skratio drugi predsjednički mandat, nakon kojeg se više ne može kandidirati za predsjednika države. Njegov cilj je povratak na mjesto predsjednika Vlade Srbije, što bi mu omogućila pobjeda naprednjaka i formiranje parlamentarne većine.
Poručio je da kampanju želi voditi „kao običan građanin“, računajući na uvjerljivu podršku SNS-u koja bi mu, nakon dva predsjednička mandata, otvorila put za novi premijerski mandat.
Ankete daju različite rezultate
Posljednje istraživanje Ipsosa, objavljeno nekoliko sati prije početka izborne šutnje, daje prednost listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ s 47,4 posto podrške. Prema toj anketi, Studentska lista osvojila bi 40 posto glasova.
Izborni prag bi, prema istom istraživanju, prešla i Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića s 3,2 posto podrške, dok bi ostale liste ostale ispod cenzusa. Naručilac istraživanja bila je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.
Drugačiji odnos snaga pokazalo je istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM), objavljeno u utorak. Prema tim rezultatima, Studentsku listu podržalo bi 44,5 posto birača, a listu SNS-a 42,7 posto.
Osamnaest izbornih lista
Izbori 25. oktobra bit će petnaesti parlamentarni izbori od uvođenja višestranačkog sistema u Srbiji, a jedanaesti prijevremeni.
Za 250 mjesta u Narodnoj skupštini takmiči se 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata. Polovinu čine liste nacionalnih manjina. Hrvatska zajednica ovaj put neće imati svog kandidata.
Pravo glasa ima 6.450.523 birača, a glasanje će biti organizirano na 8.392 biračka mjesta. Od toga su 93 u inostranstvu, gdje je u 37 država prijavljeno ukupno 102.147 birača.
Rezultati u nedjelju
Glasanje u inostranstvu bit će vremenski usklađeno s glasanjem u Srbiji, zbog čega će birači u pojedinim državama, uključujući SAD i Australiju, na birališta izlaziti i tokom noći.
Birališta se u nedjelju otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati, kada završava i izborna šutnja.
Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.
