Ivica Puljić upozorava iz Washingtona: "Dodik preko Trumpovih ljudi polako lobira da se ugasi..."

Lobiranje kao legitiman alat vlasti sve dok ne postane nelegalan. Dok jednima cilj opravdava sredstvo, drugima taj cilj postaje sredstvo u borbi za državu. Koliko je razgranata lobistička mreža već napravila štete i opravdala svoju cijenu? Kako zakonito i učinkovito odgovoriti u vremenu kada je jedina konstanta nepredvidivost? Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Emir Hadžikadunić i Ivica Puljić.

Puljić: Bosna i Hercegovina mora početi profesionalno lobirati

Novinar Ivica Puljić govorio je o lobističkim aktivnostima Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosu administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini, predstojećim kongresnim izborima te ulozi bh. diplomatije u Washingtonu. U razgovoru je upozorio na nedovoljno angažovanje domaćih institucija, značaj profesionalnog lobiranja, ali i moguće posljedice američke politike po budućnost OHR-a i međunarodnih vojnih snaga u BiH.

Komentarišući sve veću pažnju američkih medija prema lobističkim aktivnostima Milorada Dodika, Puljić je ocijenio da je riječ o prilici koju Bosna i Hercegovina mora iskoristiti. Istakao je da veliki dio američke javnosti nije dovoljno upoznat s političkim prilikama u BiH, zbog čega je posebno važno ukazivati na veze Dodika i njegovih saradnika s Rusijom.

„Podržao bih stav gospodina Hadžikadunića da se treba i to što prije, što hitnije već je trebalo podići pojedine optužnice u nekoliko zemalja, osim Bosne i Hercegovine, pa i ovdje u SAD. Jer Dodik se malo, ja to volim reći, prelobirao, tako da je navukao tu jednu negativnu energiju odavde iz Sjedinjenih Američkih Država, kad su ljudi počeli otkrivati ko je on, što je on i na koji način funkcionira“, kazao je Puljić.

Posebno je kritikovao rad Ambasade Bosne i Hercegovine u Washingtonu, navodeći da nije primijetio dovoljno aktivnosti nakon objavljivanja medijskih istraživanja o Dodikovom lobiranju.

Prema njegovim riječima, bh. diplomatija trebala je odmah reagovati organizovanjem konferencije za medije, dok bi domaći mediji trebali nastaviti istraživati veze američkih zvaničnika s političkim strukturama u Republici Srpskoj.

Naglasio je da američku javnost posebno zanimaju mogući sukobi interesa, zbog čega istraživanja o prisustvu ljudi bliskih Trumpu u Banjoj Luci mogu privući dodatnu pažnju.

Govoreći o odluci Ustavnog suda BiH kojom je neustavnim proglašeno lobiranje usmjereno na secesiju, Puljić je rekao da su, prema njegovim saznanjima, informacije o tome dostavljene relevantnim američkim institucijama.

„Jeste, to je sve poslano, kako ja znam, iz Ministarstva vanjskih poslova, na sve moguće adrese ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama. Radi se na tome, ali ja bih rekao više iz Sarajeva nego ovdje iz Washingtona“, naveo je.

Smatra da se značajnije reakcije mogu očekivati nakon kongresnih izbora, kada američka politička javnost bude manje zaokupljena unutrašnjim pitanjima.

Puljić je ukazao i na teme koje, prema njegovoj ocjeni, američki mediji još nisu dovoljno istražili, uključujući razloge posjete Trumpovog sina Banjoj Luci, Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici te pravne postupke povezane s ranije uvedenim američkim sankcijama.

Istakao je da je posebno važno američku javnost podsjećati na činjenicu da institucije SAD-a priznaju genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.

Osvrćući se na odnos Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini, Puljić je upozorio da američka politika može donositi neočekivane odluke, ali i da aktuelni politički odnosi neće trajati zauvijek.

„Bit će izbori, doći će do promjena, nije ničija do zore gorjela, to znamo svi“, poručio je.

Ipak, smatra da je jedan od najvećih problema Bosne i Hercegovine nedostatak jedinstvenog vanjskopolitičkog nastupa.

„Veliki je problem što je Bosna razjedinjena, što ne možete ići s jednim stavom, uvijek imate tri stava i to je veliki problem. Mora se lobirati, ali profesionalno“, naglasio je.

Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina propustila je brojne prilike u proteklih 25 godina, dok je Dodik kontinuirano ulagao značajna sredstva u lobističke aktivnosti.

Puljić smatra da je Dodik tek dolaskom Trumpove administracije pronašao političke saveznike koji su spremni podržavati njegove interese.

„Dodik je, čim se našao, i ne treba podcijeniti naravno to što radi, našao dobre saveznike ovdje kao zaštitnik kršćanstva od podivljalog islama“, rekao je Puljić.

Objasnio je da Dodikovi lobisti nastoje njegovu politiku predstaviti kao odbranu kršćanskih i zapadnih vrijednosti, što, prema njegovom mišljenju, može imati odjeka među dijelom američke javnosti.

Istovremeno je ukazao na razliku između američke izvršne i zakonodavne vlasti, tvrdeći da Dodik ima znatno veću podršku među pojedincima povezanim s administracijom nego u Kongresu.

Govoreći o predstojećim kongresnim izborima, Puljić je ocijenio da eventualna pobjeda demokrata u jednom od domova Kongresa ne bi odmah promijenila odnos izvršne vlasti prema Bosni i Hercegovini.

„On neće moći neke zakone koje je do sada mogao lako progurati kroz Kongres. Bit će vjerovatno, ukoliko demokrate uzmu kontrolu nad makar jednim domom, vjerovatno Zastupničkim domom, vidjet ćemo kakvi će biti rezultati, da će oni imati razna saslušanja“, kazao je.

Smatra da bi takva saslušanja mogla dodatno otvoriti pitanja korupcije u Trumpovoj administraciji, ali ne očekuje neposredne pozitivne promjene za BiH.

„Ne vidim da nešto može imati nekakav trenutačan pozitivan utjecaj za Bosnu i Hercegovinu“, istakao je.

Upozorio je i da BiH gubi pojedine dugogodišnje prijatelje u američkom Kongresu, spominjući senatore Jeanne Shaheen, Dicka Durbina i Chucka Grassleyja.

Zbog toga smatra da je jedan od najvažnijih zadataka bh. diplomatije uspostavljanje novih političkih kontakata i savezništava.

Govoreći o različitim lobističkim pristupima političkih aktera iz Bosne i Hercegovine, Puljić je napravio razliku između aktivnosti Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Prema njegovim riječima, Dodikovi lobistički ugovori u pojedinim slučajevima kao krajnji cilj navode nezavisnost Republike Srpske, dok se Čovićevo lobiranje odnosilo na konstitutivnost naroda i teritorijalni integritet BiH.

„Kod Dragana Čovića ništa od toga ne postoji. Postoji potpuno drugačiji pristup. On lobira da se priznaje konstitutivnost tri naroda u Bosni i Hercegovini, ali govori da lobira za suverenu, teritorijalno nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu“, naveo je Puljić.

Dodao je da su pokušaji lobiranja bošnjačkih političkih predstavnika bili nedovoljni, uz ocjenu da se mnogo više moglo uraditi tokom prethodnih decenija.

Na pitanje može li se u Washingtonu ostvariti politički utjecaj bez ogromnih finansijskih sredstava, odgovorio je da je to moguće, ali da je neophodna bolja organizacija.

Istakao je potencijal bosanskohercegovačke dijaspore u SAD-u, koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla značajnije doprinijeti profesionalnom lobiranju.

„Treba uporno raditi, ali se ne radi, vjerujte, ja svjedočim ovdje, ne radi se dovoljno“, upozorio je.

Kritikovao je i stavove pojedinih predstavnika američkog State Departmenta, posebno tvrdnju da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku doprinijelo stabilizaciji Bosne i Hercegovine.

„Ali to ostaje zatvoreno u State Departmentu, zato što u State Departmentu kažu da je skidanje sankcija Miloradu Dodiku dovelo do stabilizacije situacije u BiH. Suluda izjava, suluda!“, poručio je Puljić.

Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Puljić je kazao da se u američkoj javnosti trenutno malo govori o tom pitanju, ali da bi predstojeća sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda mogla pokazati odnos Washingtona prema međunarodnom prisustvu u BiH.

Posebno je izdvojio pitanje produženja mandata EUFOR-a.

„Sad je najvažnije, 30., da vidimo hoće li Amerikanci podržati produženje snaga EUFOR-a za iduću godinu. To je ključna stvar“, naglasio je.

Puljić tvrdi da Dodik preko svojih lobista nastoji utjecati i na budućnost međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini.

„Znam da Dodik lobira, i to sam i objavljivao, da Dodik lobira polako nekako da se taj EUFOR također ugasi preko ovih Trumpovih lobista“, rekao je.

Ipak, ne smatra da je Dodikovo lobiranje bilo presudno za promjene u funkcionisanju OHR-a, već da američka administracija želi međunarodnog predstavnika koji se neće suprotstavljati njenoj politici.

Na kraju razgovora osvrnuo se na rasprave u Ujedinjenim narodima o naslijeđu međunarodnog pravosuđa za ratne zločine, pohvalivši nastup ambasadora Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžije.

Prema njegovim riječima, Lagumdžija je morao odgovoriti na stavove predstavnika Rusije i Srbije, koji su tokom rasprave iznosili tvrdnje o ratnim zločinima i genocidu u Srebrenici.

„Moraju se dokazivati temeljne stvari. Tako se mora raditi. Ići ponekad, ako treba, i nediplomatski, da bi se odbranilo ono što treba braniti, što su tekovine civilizacijske istine, poput toga da je počinjen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.“, zaključio je Puljić.

Hadžikadunić: Lobiranjem se neće promijeniti strateški odnos SAD-a prema BiH

Bosna i Hercegovina je u proteklih desetak dana dobila značajan pozitivan publicitet u vodećim američkim medijima, dok su lobističke aktivnosti usmjerene na secesiju Republike Srpske otvorile pitanje mogućih pravnih posljedica u SAD-u i drugim državama. O tome je govorio Emir Hadžikadunić, profesor međunarodnih odnosa, koji smatra da se ne smiju potcijeniti vanjskopolitičke aktivnosti Milorada Dodika, ali da je za Bosnu i Hercegovinu mnogo važnija diplomatska komunikacija na državnom nivou.

Hadžikadunić je ocijenio da je Bosna i Hercegovina dobila neuobičajeno veliku pažnju američkih mainstream medija, među kojima su The New York Times, The Washington Post, Financial Times i CNN, bez finansijskih ulaganja u takav publicitet.

„Dakle, vrlo je važno naglasiti da ovo postaje unutrašnje političko pitanje u samim Sjedinjenim Američkim Državama u jedno vrlo nezgodno vrijeme za Donalda Trumpa i mislim da su se ovi u BiH, ovi na tom subnacionalnom, subdržavnom nivou koji se bave paralobiranjem i paradiplomatskim aktivnostima, da su se ovaj put malo zaigrali i da su platili, a da će šteta biti zaista velika“, kazao je Hadžikadunić.

Govoreći o ulozi Republike Srpske i njenim predstavništvima, pojasnio je da entiteti mogu imati predstavništva i lobirati za ekonomske, kulturne i investicijske interese, ali da takve aktivnosti ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i vanjskopolitičkim opredjeljenjima države.

Kao primjer je naveo Bavarsku, Valoniju i Quebec, ističući da samo postojanje predstavništava nije pravno sporno. Problem nastaje kada se lobističke i paradiplomatske aktivnosti koriste za zagovaranje secesionizma i raspada države.

„Puno veći je problem kada se krši Ustav, kada vi kroz te paralobističke aktivnosti zapravo pozivate te lobističke organizacije da lobiraju za secesionizam, za odvajanje, za raspad države. Onda se krši zakon, krši se Ustav BiH“, rekao je Hadžikadunić.

Dodao je da eventualna odgovornost ne mora biti ograničena samo na Bosnu i Hercegovinu. Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da se ispita i krivična odgovornost u drugim državama, uključujući Austriju i Sjedinjene Američke Države, ukoliko su prekršeni njihovi zakoni.

„Dakle, mislim, mi u BiH možda bi trebalo neki pravni tim da se okupi i da se vidi, osim ovo kršenje u BiH, da se vidi prostor za djelovanje, da se eventualno pokrene neka parnica protiv tih ljudi ako su kršili zakone u Austriji i SAD-u“, naveo je.

Osvrćući se na vanjskopolitičke aktivnosti Milorada Dodika, Hadžikadunić je upozorio da ih ne treba potcjenjivati. Kao primjer je izdvojio niz sastanaka koje je Dodik, prema njegovim riječima, održao u Izraelu, s predstavnicima Evropske unije, američke administracije i predsjednikom Srbije u periodu od sedam dana.

Istakao je da Dodik, iako u institucionalnom smislu nije na funkciji, ostvaruje kontakte na najvišem nivou.

„Zato ga ne treba ni malo podcijeniti. Druga stvar, on je jako dobro shvatio transakcijsku vanjsku politiku Donalda Trumpa, odnosno ljudi iz njegovog okruženja“, kazao je Hadžikadunić.

Prema njegovoj ocjeni, lobističke aktivnosti mogu utjecati na pojedine odluke američke administracije, ali neće nužno promijeniti dugoročni odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.

„Ono što oni lobiranjem nikada vjerovatno neće promijeniti jeste taj strateški odnos SAD-a kao države. Ja ne govorim o jednoj administraciji, govorim o Americi kao državi. A to je podrška, dakle, formule BiH - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus građani BiH. To je taj postulat koji je kao beton, armirani beton“, izjavio je.

Dodao je da se, prema njegovom mišljenju, ne mogu izjednačiti eventualne promjene u pojedinim odlukama administracije s promjenom strateške politike SAD-a prema suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Govoreći o političkim podjelama u američkom društvu, Hadžikadunić je naveo da u SAD-u postoje različite političke struje, uključujući desnicu i ekstremnu desnicu, ali i progresivne, lijeve i liberalne političke opcije. Ocijenio je da lobiranje do sada nije promijenilo stavove američkih političara koji podržavaju Bosnu i Hercegovinu.

„Vrlo je važno naglasiti da lobiranjem oni do sada nisu uspjeli da ubijede nijednog kongresmena, nijednog senatora koji je bio prijatelj Bosne i Hercegovine. Svi su oni ostali na toj liniji prijateljstva sa Bosnom i Hercegovinom“, rekao je Hadžikadunić.

Smatra da su kontakti s užim krugom ljudi bliskih američkom predsjedniku mogli donijeti određene rezultate, ali da političke okolnosti u SAD-u nisu trajne te da se odnos prema Bosni i Hercegovini ne može posmatrati isključivo kroz poteze jedne administracije.

Na kraju je naglasio da bi Bosna i Hercegovina trebala prvenstveno jačati zvanične diplomatske kanale i komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugim državama.

„Naše ambasade, naše ministarstvo, naš ministar vanjskih poslova, naši članovi predsjedništva, njihova komunikacija sa službenom Amerikom i svakom drugom državom je puno važnija za državu Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je Hadžikadunić.