Stigla najnovija prognoza za snijeg: Moglo bi biti svega, Balkan na posebnom udaru

Najnovije sezonske prognoze za zimu 2026./2027. donose promjene u očekivanim količinama snijega diljem Europe. Prema analizi šest prognostičkih modela, veći dio kontinenta mogao bi imati manje snježnih oborina od uobičajenog, a posebno se ističu južna Europa i Balkan. Najnoviji izračuni pritom pokazuju još slabije izglede za snježnu zimu nego što se predviđalo prije samo mjesec dana.
 
Meteorološki portal Severe Weather Europe objavio je 15. listopada detaljnu analizu koju potpisuje meteorolog Andrej Flis. U njoj su uspoređene rujanske i listopadske sezonske prognoze, a rezultati pokazuju da su očekivanja za snježne oborine smanjena u svih sedam analiziranih europskih regija. Posebno su izražene promjene u središnjim i južnim dijelovima kontinenta, gdje su raniji izračuni predviđali povoljnije uvjete za snijeg.
 
Na dugoročne vremenske obrasce utječe i snažan El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda tropskog dijela Tihog oceana. On mijenja atmosfersku cirkulaciju i može utjecati na raspored oborina i temperatura u različitim dijelovima svijeta. Ipak, njegov utjecaj na europske zime složeniji je nego na vremenske prilike u Sjevernoj Americi, zbog čega sezonske prognoze za Europu treba promatrati s dodatnim oprezom.

Najveće promjene očekuju se na Balkanu
Najizraženije smanjenje očekivanih snježnih oborina zabilježeno je upravo u regiji koja obuhvaća južnu Europu i Balkan. U rujanskoj prognozi za to se područje predviđalo 4,7 centimetara snijega manje od prosjeka, dok listopadski izračuni sada pokazuju manjak od 12,1 centimetar. Riječ je o dodatnom smanjenju od 7,4 centimetra, što je najveća promjena među sedam europskih regija uključenih u analizu.

Slabiji izgledi za snijeg zabilježeni su i u drugim dijelovima Europe. U srednjoj Europi i Alpama listopadska je prognoza smanjena za 7,3 centimetra u odnosu na prethodnu, dok je u istočnoj Europi i baltičkim državama smanjenje iznosilo 5,6 centimetara. Za Skandinaviju se sada predviđa osam centimetara manje snijega od uobičajenog, a za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku manjak od 8,4 centimetra.

Europski prognostički model ECMWF i britanski UKMO pritom pokazuju suglasan signal za slabiju snježnu sezonu u svih sedam velikih europskih regija. Prema prosjeku šest sezonskih modela, ispodprosječne količine snijega očekuju se u gotovo cijeloj zapadnoj, srednjoj i južnoj Europi. Najveći manjak ističe se uz zapadnu obalu Skandinavije, na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva i na zapadnom Balkanu, dok se nešto povoljniji izgledi pojavljuju na krajnjem sjeveroistoku Europe.

Unatoč takvim prognozama, snijeg nije isključen ni u područjima za koja se očekuje slabija zima. Analiza pokazuje da bi snježna razdoblja u pojedinim dijelovima Europe mogla biti izglednija tijekom druge polovice zime. Veljača se pritom ističe u istočnom dijelu srednje Europe, na sjeveroistoku kontinenta i u dijelovima sjeverne Europe, dok bi ožujak mogao donijeti više snijega od uobičajenog na krajnjem sjeveru.

Za Hrvatsku je posebno važan signal koji se odnosi na zapadni Balkan, ali iz objavljenih podataka nije moguće zaključiti koliko će snijega pasti u pojedinim gradovima ili planinskim područjima. Hrvatska nije izdvojena kao zasebna regija u prikazanoj usporednoj tablici, a sezonski modeli koriste prostornu rezoluciju od približno 100 kilometara. Zbog toga se njihovi rezultati odnose na šira područja i dugoročne trendove, a ne na precizne prognoze za Zagreb, Gorski kotar, Liku ili druga mjesta.

Posebno je velika neizvjesnost u Alpama, gdje se rezultati šest modela znatno razlikuju. Pojedini modeli predviđaju više od 30 centimetara snijega iznad prosjeka, dok drugi upućuju na manjak od 30 do 60 centimetara. Zbog tako različitih rezultata prosječna prognoza za istočne Alpe približava se uobičajenim vrijednostima, dok se za zapadne predviđa nešto manje snijega. Autori analize zato upozoravaju da je pouzdanost sezonskih procjena za alpska skijališta vrlo niska.

Na konačan razvoj zime mogao bi utjecati i polarni vrtlog, odnosno promjene atmosferske cirkulacije u polarnim područjima. Eventualni poremećaji u drugoj polovici zime mogu povećati mogućnost prodora hladnijeg zraka prema Europi i stvoriti uvjete za snježne oborine čak i ondje gdje trenutačni modeli predviđaju njihov manjak. Sezonska prognoza zato ne znači da snijega neće biti, nego da je prema sadašnjim izračunima ukupna količina tijekom zime vjerojatnije ispod višegodišnjeg prosjeka.