Djeluje ljubazno, ali vam radi iza leđa: 3 znaka prikrivenog maltretiranja na poslu
Često povezujemo vršnjačko nasilje s tinejdžerskim godinama, ali stvarnost je takva da se negativni stavovi i ponašanja često prenose i u svijet odraslih. Kreatorica sadržaja Amber Lord nudi ono što naziva „vrućim temama za milenijalce u poslovnom svijetu“ (Career Millennial Hot Takes), koristeći svoje profile na društvenim mrežama kako bi podijelila praktične savjete o snalaženju na radnom mjestu, posebno u toksičnom okruženju, piše Your Tango.
Lord je nedavno iznijela zapažanje o korporativnoj kulturi, objašnjavajući kako mnoge kompanije i šefovi stvaraju atmosferu u kojoj se maltretiranje i zlostavljanje smatraju normalnim. „Svi smo razgovarali o fenomenu tihog odustajanja od posla (quiet quitting), ali ja bih željela uvesti pojam tihog maltretiranja (*quiet bullying)“, izjavila je. „Postoji toliko obmanjujućih ponašanja koja kolege i šefovi sebi dopuštaju jer tehnički nisu nezakonita.“
U nastavku su znakovi da vas neko na poslu, ko djeluje ljubazno, zapravo potajno maltretira.
1. Negativan govor tijela
Lord je objasnila kako ljudi mogu koristiti govor tijela da bi nekoga potajno maltretirali. Navela je primjere negativnog govora tijela, poput prevrtanja očima dok govorite ili izdvajanja vas kao mete u grupi.
Spomenula je i otvorenije taktike prikrivenog maltretiranja, kao što su „upadanje u riječ tokom sastanaka, stalni pokušaji da se drugi članovi tima okrenu protiv vas, uključujući i vašeg šefa, na vrlo suptilne načine, polako i tokom dužeg perioda, čime se postepeno narušava način na koji vas drugi doživljavaju“.
Drugi primjeri prikrivenog maltretiranja uključuju izostavljanje s važnih sastanaka ili uskraćivanje važnih informacija koje kolega ili šef dijeli s drugima. Zbog toga možete djelovati neinformisano, nepripremljeno ili nesposobno, što može negativno utjecati na mišljenje drugih o vama kao radniku.
2. Umanjivanje značaja problema
Kao drugi primjer prikrivenog maltretiranja, Lord je objasnila kako neko može umanjivati značaj određenih situacija na poslu kako bi negativno ponašanje izgledalo manje ozbiljno.
Možda ćete prijaviti problem odjelu za ljudske resurse, a zatim od šefa ili kolege čuti da to „nije ništa strašno“, zbog čega možete početi sumnjati u vlastitu procjenu situacije i osjećati se kao da vam neko izvrće stvarnost.
Možda ćete se povjeriti kolegi i reći mu da vas neko maltretira ili da prolazite kroz neki drugi ozbiljan problem, a on će umanjiti značaj vašeg iskustva i učiniti da se osjećate kao da vaši osjećaji i problemi nisu važni.
3. Prisvajanje zasluga za vaš rad
Posljednji primjer prikrivenog maltretiranja koji je navela Lord istovremeno je teško osporiti i može imati ozbiljne posljedice po dobrobit zaposlenika: kada šef ili kolega prisvaja zasluge za posao koji ste vi obavili.
„Ovo je nešto za šta će mnogi ljudi reći: ‘Odrasti, to je jednostavno dio poslovnog svijeta, pređi preko toga’“, kazala je Lord, prije nego što je objasnila zašto je takvo ponašanje toliko štetno.
„Ponekad ljudi dobijaju bonuse i razmatraju se za unapređenja kada dobro obavljaju posao i dolaze do sjajnih, kreativnih ideja“, rekla je. „Kada neko uporno prisvaja vaše intelektualno vlasništvo i predstavlja ga kao svoje, a zbog toga stalno dobija povlašten tretman, to zaista može narušiti vaše mentalno zdravlje.“
Kada ste meta uznemiravanja na radnom mjestu, možete se osjećati izolovano i usamljeno, što je upravo ono što se takvim ponašanjem često želi postići. Ipak, ovi suptilni, ali štetni postupci često se smatraju društveno prihvatljivim ili se predstavljaju kao sastavni dio korporativne kulture.
Lord se osvrnula i na načine kako pozvati ljude na odgovornost za zlostavljanje i maltretiranje. Istakla je da je, kada uspijete prikupiti dokumentaciju o toksičnom ponašanju koje je „veoma rasprostranjeno i za koje postoje jasni dokazi“, moguće pokrenuti i pravne postupke.
Nažalost, prikriveno maltretiranje često je osmišljeno tako da se problem gurne pod tepih, kao da se sve dešava samo u vašoj glavi.
„Ovo su stvari koje se dešavaju velikom broju ljudi, veoma često, i koje je izuzetno teško dokazati. Ali one su stvarne i zaista ostavljaju posljedice na ljude“, zaključila je Lord.
Govorila je i o važnosti pokretanja razgovora o prikrivenom maltretiranju u društvenim krugovima, makar samo kako bi se normaliziralo otvoreno razgovaranje o iskustvu kroz koje prolazi toliko ljudi.
Maltretiranje nikada nije prihvatljivo, čak ni kada se čini da se na vašem radnom mjestu takvo ponašanje prešutno odobrava. Rasvjetljavanjem ovog problema, sve više ljudi moći će prepoznati obrasce prikrivenog maltretiranja i zauzeti se za sebe suočeni sa suptilnim, ali štetnim oblicima emocionalnog zlostavljanja.