Ostvario se najveći strah Evropske unije
Evropa strahuje da Trump sve više ide naruku Putinu: Washington vrši pritisak na Ukrajinu
Američki predsjednik Donald Trump u samo sedam dana ublažio je pritisak na Rusiju, pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije i doveo u pitanje legitimitet Volodimira Zelenskog. Evropski lideri sve su zabrinutiji da Washington svojim potezima pogoduje Moskvi, ali istovremeno znaju da ne mogu sebi priuštiti prekid saradnje sa SAD-om, prenosi Vecernji.hr.
Evropski lideri sve se ozbiljnije suočavaju s mogućnošću da se Trump približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok istovremeno pojačava pritisak na Kijev. Iako Evropa nastavlja tražiti načine za saradnju s Washingtonom, posljednji potezi američke administracije otvorili su pitanje kako se pripremiti za situaciju u kojoj SAD više ne bi bile pouzdan saveznik Ukrajine.
Prema pisanju Bloomberga, Trump je u samo sedam dana doveo u pitanje dosadašnju politiku energetskih sankcija protiv Rusije, zatražio od Ukrajine da zaustavi napade na ruske rafinerije te sugerirao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nema legitimitet.
Istovremeno je Ukrajina izgubila puni pristup satelitskom sistemu Starlink, u vlasništvu Elona Muska, što je dodatno otežalo njeno djelovanje na ratištu.
Zelenski je na ove poteze reagovao izražavajući osjećaj izdaje i otvoreno kritikujući američkog predsjednika. Prema izvorima upoznatim s razgovorima evropskih lidera na sastanku u Bruxellesu, posljednja dešavanja dodatno su pojačala strah da Trump svojim potezima sve više ide naruku Moskvi, a na štetu Kijeva.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je u četvrtak da je zapadni savez u slabijem položaju nego prije samo nekoliko dana.
„Ako ne podržavate Ukrajinu, dovodite cijelu Evropu, a po mom mišljenju i NATO, u mnogo opasniju situaciju“, poručila je Frederiksen.
Trump i Zelenski već su se nekoliko puta sukobljavali, ali su nakon ranijih kriza njihovi odnosi uspijevali biti popravljeni. Njihov prvi sastanak u Ovalnom uredu prošle godine završio je žestokom raspravom, nakon koje su SAD nakratko ograničile razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Washington je kasnije pokušao uvjeriti Kijev da prihvati mirovni plan od 28 tačaka, koji je u velikoj mjeri išao u korist Rusije. Zelenski je tada upozorio da bi njegova zemlja mogla izgubiti jednog od najvažnijih partnera.
Tokom ljeta evropski lideri uspjeli su potaknuti Trumpa da pokaže više razumijevanja za Ukrajinu. Na samitu G7 u Francuskoj francuski predsjednik Emmanuel Macron organizovao je kratak susret Trumpa i Zelenskog, tokom kojeg je ukrajinski lider američkom kolegi pokazao fotografije kijevske katedrale teško oštećene ruskim raketama.
Najnoviji sukob dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Ukrajinu. S približavanjem zime, zemlja se suočava s nedostatkom američkih presretača Patriot, ključnih za odbranu od ruskih raketnih napada. Istovremeno, troškovi rata dodatno opterećuju ukrajinski budžet, dok i evropske zemlje imaju ograničene mogućnosti da nadoknade manjak američke finansijske pomoći.
Rusija sve češće napada civilne ciljeve, zbog čega se Kijev suočava s povremenim prekidima snabdijevanja električnom energijom i vodom.
Dodatnu zabrinutost izazivaju Trumpove namjere da ublaži ograničenja na kupovinu ruskog dizela, kao i njegovi pozivi Ukrajini da prekine napade na ruske rafinerije.
Bloomberg ove poteze povezuje i s unutrašnjopolitičkim okolnostima u SAD-u. Trumpa za nekoliko sedmica očekuju međuizbori, na kojima se njegovim republikancima predviđaju značajni gubici. Niže cijene goriva mogle bi zato imati važnu političku ulogu. Trump visoke cijene goriva povezuje s potrebom za dodatnim snabdijevanjem, iako stručnjaci, prema Bloombergu, kao jedan od glavnih uzroka trenutnog rasta cijena navode američki rat protiv Irana.
Uprkos sve većem nepovjerenju prema Washingtonu, većina evropskih lidera smatra da bi Zelenski trebao ublažiti javne kritike Trumpa jer Evropa trenutno nema odgovarajuću alternativu saradnji sa SAD-om.
Washington i dalje prodaje oružje Ukrajini i dijeli obavještajne podatke ključne za njenu odbranu. Jedan evropski zvaničnik upozorio je da Evropa ne bi imala dobro rješenje ukoliko bi SAD prestale dostavljati obavještajne podatke Kijevu.
Zbog toga su evropski lideri uoči sastanka u Bruxellesu uglavnom izbjegavali javno kritikovati američkog predsjednika, iako su na zatvorenim sastancima, prema izvorima Bloomberga, izražavali šok zbog njegovih posljednjih poteza.
Evropa, ipak, zasad ne namjerava mijenjati osnovne elemente svoje politike prema Ukrajini. Evropske zemlje nastavljaju podržavati sankcije protiv Rusije i protive se mirovnom sporazumu koji bi zahtijevao da Ukrajina prepusti teritoriju Moskvi.
U međuvremenu je Kijev uspio vratiti dio izgubljenog teritorija u istočnoj regiji Donbas, koju Putin želi staviti pod rusku kontrolu.
Američki utjecaj na Ukrajinu u posljednjih nekoliko mjeseci donekle je oslabio. Iako je obavještajna saradnja i dalje ključna, najveći dio novca za podršku Kijevu i kupovinu američkog oružja osigurava Evropa. Ukrajina također dobija municiju za borbene avione F-16, namijenjenu obaranju ruskih bespilotnih letjelica na mlazni pogon.
Trumpovi pokušaji da postigne mirovni sporazum, što je obećavao ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, zasad nisu donijeli značajniji napredak. Posljednji razgovori na Floridi tokom vikenda, koje je ukrajinsko izaslanstvo skratilo nakon Trumpovog dogovora o ruskom dizelu, uglavnom su se sveli na ponavljanje prijedloga o kojima se raspravlja već mjesecima.
Na sastanku u ponedjeljak ministri vanjskih poslova Evropske unije privatno su se usaglasili da politika prema Ukrajini mora ostati nepromijenjena, bez obzira na promjene američkog pristupa. Dogovorili su da će sarađivati sa SAD-om kada to bude moguće, a nastaviti samostalno podržavati Kijev kada to ne bude slučaj, prenosi Vecernji.hr.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas u četvrtak je jasno istakla razliku između evropskog i američkog pristupa ratu.
„Definitivno imamo drugačiji pristup ovom ratu. Smatramo da moramo vršiti pritisak na agresora da zaustavi rat, a ne na žrtvu da se preda. Pritisak na Ukrajinu nije ispravan pristup“, poručila je Kallas.
