Procurio dokument: Putin pronašao novog saveznika u EU-u
Nakon odlaska Viktora Orbána, slovački premijer Robert Fico postaje najistaknutiji saveznik Vladimira Putina u Evropskoj uniji.
Slovačka ponovo pokreće dugo neaktivni forum za saradnju s Moskvom, a na dnevnom redu prvog takvog sastanka u posljednjih pet godina naći će se isporuke ruskog plina i nafte, nuklearno gorivo te položaj ruskih sportista, proizlazi iz dokumenta ruske vlade u koji je uvid imao POLITICO.
U dokumentu koji je sastavio ruski ministar nauke i visokog obrazovanja Valerij Falkov navodi se da je slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár tokom videopoziva 20. augusta pristao na održavanje sastanka rusko-slovačke Međuvladine komisije u Moskvi.
Slovački premijer Robert Fico izjavio je u srijedu da je sastanak zakazan za 25. novembar. U ruskom dokumentu, datiranom 10. septembra, prvobitno je kao datum sastanka bio naveden 26. i 27. oktobar.
Međuvladina komisija, koja se bavi ekonomskom, naučnom i tehničkom saradnjom, neaktivna je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Posljednji sastanak, odnosno 21. sjednica komisije, održan je 12. novembra 2021. u Bratislavi.
Moskva ponovo jača međunarodne veze
Sastanak se priprema u trenutku kada Moskva pronalazi nove prilike za jačanje svog položaja na međunarodnoj sceni.
Sjedinjene Američke Države pozvale su Vladimira Putina na samit grupe G20 koji će se u decembru održati u Miamiju, dok je Međunarodni olimpijski komitet privremeno ukinuo suspenziju Ruskog olimpijskog komiteta i pozvao sportske organizacije da ublaže ograničenja za ruske sportiste.
Na upit o navodnom dnevnom redu sastanka Međuvladine komisije, slovačko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je POLITICO na Blanárove javne izjave nakon razgovora održanog 20. augusta.
„Vodimo politiku otvorenu prema svim stranama i održavamo dijalog sa svim državama koje su zainteresirane za pragmatičnu saradnju s nama u korist nacionalnih interesa Slovačke Republike“, izjavio je tada Blanár.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Obnovljeni napori za poboljšanje slovačko-ruskih odnosa uslijedili su nakon Ficove posjete Moskvi 9. maja, kada se tokom obilježavanja Dana pobjede sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Do približavanja dolazi i nakon poraza Viktora Orbána na aprilskim izborima u Mađarskoj, čime je Putin izgubio jednog od svojih najbližih partnera u Evropi i bio prisiljen potražiti druge saveznike unutar Evropske unije.
Nekoliko mjeseci prije nego što je izgubio izbore od Pétera Magyara, Orbán je ponovo pokrenuo rusko-mađarsku Međuvladinu komisiju za ekonomsku saradnju, čiji je rad bio obustavljen nekoliko godina nakon invazije 2022. godine.
Magyarova vlada nije potvrdila za POLITICO hoće li se sastanak komisije održati sljedeće godine.
Čelnici Evropske unije, uključujući Fica, okupit će se u četvrtak u Briselu na dvodnevnom samitu posvećenom, između ostalog, cijenama energije i podršci Ukrajini. Očekuje se da će im se u petak putem videoveze pridružiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Uvoz nafte i kulturna saradnja
Tokom videopoziva u augustu Blanár je istakao protivljenje Slovačke planu Evropske unije za postepeno ukidanje uvoza ruskog plina te zatražio da se o snabdijevanju razgovara na sastanku u Moskvi.
To proizlazi iz dokumenta čiju autentičnost POLITICO nije mogao nezavisno potvrditi, ali koji ima obilježja vjerodostojnog dokumenta ruskog ministarstva.
Prema istom dokumentu, slovački predstavnici naglasili su važnost nastavka isporuka ruske nafte naftovodom Družba te pozdravili redovne isporuke nuklearnog goriva za slovačke elektrane.
Slovačka je i dalje u velikoj mjeri ovisna o ruskoj nafti i plinu, a Fico tvrdi da bi prekid uvoza doveo do povećanja troškova.
Kada su se dvojica čelnika sastala u Moskvi 9. maja, Putin je izjavio da će Rusija učiniti sve kako bi zadovoljila energetske potrebe Slovačke.
Prema dokumentu, dnevni red sastanka predviđenog za sljedeći mjesec obuhvata mnogo više od energetike.
Dvije strane planiraju razmotriti osnivanje radnih grupa za kulturu, turizam, poljoprivredu i zaštitu okoliša te razgovarati o statusu Ruskog centra za nauku i kulturu u Bratislavi.
Falkov u dokumentu također bilježi Blanárovo protivljenje onome što se naziva „diskriminacijom ruskih sportista“ na međunarodnim takmičenjima, uz napomenu da će se i o tom pitanju razgovarati na sastanku Međuvladine komisije.
Ruski sportisti ponovo na međunarodnim takmičenjima?
Međunarodni olimpijski komitet u julu je ukinuo suspenziju Ruskog olimpijskog komiteta i saopćio da njegove prethodne preporuke o ograničavanju učešća ruskih sportista više ne vrijede.
Svjetska streličarska federacija u augustu je ukinula ograničenja za ruske sportiste i zvaničnike.
Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino također je pozvao da se Rusiji ponovo dopusti učešće u međunarodnom fudbalu.
Takav pristup podsjeća na nedavne napore Moskve da učvrsti odnose s Orbánovom Mađarskom.
Budimpešta i Moskva u decembru su dogovorile plan od 12 tačaka za proširenje saradnje u oblastima koje obuhvataju energetiku, trgovinu i kulturu.
Plan su nakon razgovora u Moskvi u decembru potpisali tadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó i ruski ministar zdravstva Mihail Muraško.
Dokument o saradnji sa Slovačkom upućuje na slično široke ambicije.
Putin koristi energetiku za jačanje utjecaja u EU-u
Približavanje Kremlja Ficu pokazuje kako Moskva može iskoristiti energetske veze da bi pojedine države članice Evropske unije udaljila od zajedničkog stava o Ukrajini.
Putin je prošlog vikenda sličnu ponudu iznio i Washingtonu.
Nakon razgovora s ruskim predsjednikom, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će Rusija isporučivati dizel američkom i svjetskom tržištu kako bi se snizile cijene goriva.
Takav bi dogovor Moskvi osigurao prihode, a istovremeno oslabio nastojanja da se održi jedinstven stav prema Kremlju.
Međutim, postavlja se pitanje može li Putin ispuniti obećanje dato Trumpu.
Ukrajina posljednjih sedmica pojačava napade dronovima na ruske rafinerije, nastojeći poremetiti snabdijevanje gorivom i smanjiti prihode kojima Moskva finansira rat.
Kijev je ovog mjeseca objavio da je u tim napadima onesposobljeno 51 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.