Hrvatska postavila osam uslova Crnoj Gori za ulazak u EU: Odšteta za Morinj, brod „Jadran“ i...

Hrvatska je državama članicama Evropske unije, kao i kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog vijeća, dostavila dokument u kojem obrazlaže svoj stav o pristupanju Crne Gore EU i navodi osam zahtjeva koje Podgorica treba ispuniti kako bi dobila podršku Zagreba, piše Index.hr.

U dokumentu se ističe da su zahtjevi „ograničeni, jasno definisani i ostvarivi“, uz poruku da Hrvatska ne želi blokirati evropski put Crne Gore, već omogućiti napredak u pregovorima. 

Sporna pitanja
Zagreb navodi da bi konkretni pomaci u rješavanju spornih pitanja omogućili podršku završetku pristupnih pregovora, a potom i ratifikaciji ugovora o pristupanju. 

Hrvatska smatra da je potrebno riješiti više otvorenih pitanja povezanih s učešćem Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku tokom ratova devedesetih godina. 

- Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke historije i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinsko i trajno pomirenje ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja - navodi se u dokumentu.

Zagreb također upozorava da su, kako tvrdi, pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovo podigli historijske tenzije i narušili bilateralne odnose, što je utjecalo i na političku podršku crnogorskom članstvu u EU unutar Hrvatske.

Hrvatska je još krajem 2023. godine Crnoj Gori dostavila nezvanični dokument s otvorenim pitanjima, koji je proslijeđen i ostalim članicama EU te Evropskoj komisiji. 

Diplomatski razgovori
Uprkos naknadnim diplomatskim razgovorima, nijedno od tih pitanja, prema navodima Zagreba, nije riješeno. Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, dok su dva povezana s poglavljem 31, odnosno vanjskom, sigurnosnom i odbrambenom politikom.

Prvi zahtjev odnosi se na naknadu štete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u logoru Morinj u Crnoj Gori. Od oktobra 1991. do augusta 1992. godine tamo je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.

Drugi zahtjev tiče se spomen-ploče postavljene 2022. godine u bivšem logoru. Hrvatska traži da ploča bude trajno vidljiva, jer je preko nje postavljen metalni okvir s pomičnim panoom koji omogućava njeno prekrivanje, osim tokom službenih komemoracija.

Postavljanje spomen-ploče izazvalo je političke posljedice u Crnoj Gori. Dva ministra koja su učestvovala u inicijativi smijenjena su, dok je treći podnio ostavku u znak protesta.

Logor "Morinj"
Treći zahtjev odnosi se na promjenu naziva opštinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, nekadašnjeg stražara u logoru Morinj. 

Zbog tog imena hrvatski klubovi odbijaju igrati na bazenu, a hrvatska reprezentacija ranije je zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa 2025. godine. Spor je tada riješen premještanjem utakmica hrvatske selekcije u Budvu.

Četvrti zahtjev odnosi se na saradnju crnogorskih institucija u rasvjetljavanju sudbine 14 hrvatskih državljana nestalih početkom devedesetih godina. 

Hrvatska traži razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija i pristup relevantnim arhivima.

Peti zahtjev obuhvata procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući odgovornost po komandnoj liniji. Prema dokumentu, do sada nije izrečena nijedna presuda po tom osnovu.

Imovinski sporovi
U predmetu logora Morinj četvorica pripadnika Jugoslovenske narodne armije pravosnažno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad zatočenim civilima, navodi se u hrvatskom dokumentu.

Šesti zahtjev odnosi se na neriješene imovinske sporove koji datiraju s početka devedesetih godina. Među njima su slučajevi 51 porodice iz Tivta, kao i drugih porodica iz Boke kotorske, čiji zahtjevi nisu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim sudskim postupcima.

Zagreb ukazuje i na slučajeve u kojima je imovina vraćena pojedinim bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, dok drugi sporovi i dalje traju. Hrvatska smatra da to otvara pitanje jednakog postupanja prema svim vlasnicima.

Sedmi zahtjev odnosi se na školski brod „Jadran“, koji se prije raspada Jugoslavije nalazio u Splitu, a u Crnoj Gori je ostao 1991. godine zbog remonta.

Hrvatska smatra da joj brod pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. U dokumentu se navodi i da Crna Gora zadržava vojnu opremu bivše Jugoslavije koja je oduzeta Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 2,7 milijardi dolara.

Kopnene granice
Osmi i posljednji zahtjev odnosi se na nastavak pregovora o razgraničenju između dvije države.

Hrvatska očekuje da Crna Gora potvrdi poštivanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice, u skladu s načelom „uti possidetis juris“, koje je potvrdila Badinterova komisija.

Prema hrvatskom dokumentu, stručne analize pokazale su da odstupanja granice na terenu ne prelaze 220 metara te da se mogu riješiti u postupku demarkacije nakon potpisivanja ugovora o kopnenoj granici.

Zagreb navodi da bi nakon toga bio spreman ponovo sazvati redovne sastanke komisija koje se bave razgraničenjem na moru, bez unaprijed određenih rokova.

Hrvatska poručuje da bi rješavanje ovih osam pitanja predstavljalo važan korak ka unapređenju odnosa s Crnom Gorom i omogućilo joj da podrži završetak pristupnog procesa te buduće članstvo te zemlje u Evropskoj uniji.