CNN EKSKLUZIVNO: SAD razmatraju upotrebu „majke svih bombi“ protiv Irana

Američka vojska izradila je nove planove za napade koji uključuju mogućnost upotrebe takozvane „majke svih bombi“ za gađanje iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, ukoliko predsjednik Donald Trump naredi nastavak borbenih operacija, bilo prije ili nakon izbora na sredini mandata, navodi više američkih zvaničnika upoznatih s tim pitanje, saznaje ekskluzivno CNN.

Upotreba bombe GBU-43/B Massive Ordnance Air Blast, poznate kao MOAB, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, prvi put u sukobu s Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju. Ipak, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju bilo kojeg od Trumpovih najavljenih strateških ciljeva ili u promjeni odnosa snaga u ratu, navelo je više izvora upoznatih s internim vojnim razgovorima o mogućem korištenju ovog oružja.

Trump se suočava s pritiskom da okonča duboko nepopularni rat, dok se republikanci pripremaju za moguću političku reakciju birača na predstojećim izborima na sredini mandata. Istovremeno, nakon više od šest mjeseci američkog bombardovanja, malo je naznaka da su dvije zemlje blizu postizanja dogovornog rješenja.

Američka vojska nastavlja Trumpu predstavljati opcije za moguće napade na preostale iranske ciljeve, ali neki zvaničnici i dalje privatno dovode u pitanje ima li Bijela kuća strategiju koja bi te planove povezala na način koji bi zaista mogao okončati rat – što jedino predsjednik ima ovlaštenje učiniti.

Mjesecima Trump i njegovi savjetnici razmatraju opcije koje bi mogle predstavljati „konačan“ završetak rata, barem iz perspektive javnog predstavljanja, svjesni koliko je sukob postao nepopularan među Amerikancima.

Dok su pojedini predstavnici administracije rat opisivali kao praktično dobijen, Trump je u nedavnim izjavama bio oprezniji, izbjegavajući da proglasi pobjedu i poručujući da SAD još imaju nedovršenog posla u toj zemlji.

Iza kulisa, Trump je izrazio sumnju i u neke vanjske saveznike koji su ga pozivali da jednostavno povuče američke trupe kući i nastavi dalje. Takav potez, smatra Trump, izgledao bi kao poraz.

Tokom proteklih nekoliko sedmica savjetnici Bijele kuće održavali su sastanke na kojima su razmatrali različite opcije za Iran. Iako je Trump javno najavio da neće poduzimati nove akcije prije izbora na sredini mandata, nekoliko savjetnika privatno je izjavilo da ne znaju je li ta izjava konačna ili bi se mogla promijeniti prije izbornog dana.

Trump je naredio vojsci da pripremi dodatne pakete napada na iranske ciljeve, uključujući „veliki dio energetske infrastrukture“ i moguću upotrebu bombe MOAB, rekao je jedan od izvora za CNN. Isti izvor naveo je da je upotrijebljena formulacija prema kojoj bi se napad izveo „prije američkog povlačenja iz područja odgovornosti CENTCOM-a“, što ukazuje na mogućnost da administracija pokrene dodatne napade, pokuša proglasiti pobjedu i brzo povuče sve svoje snage.

Drugi izvor rekao je za CNN da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja, uključujući lokaciju Pickaxe Mountain, izričito predviđaju i upotrebu bombe MOAB. Trump je posljednjih mjeseci više puta prijetio napadom na Pickaxe, gdje su, prema uvjerenju SAD-a i Izraela, pohranjene komponente iranskog nuklearnog programa. To je činio čak i nakon što je ranije ove godine obustavio opsežne borbene operacije. Trump i dalje naglašava da mu je cilj osigurati da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.

Sumnje u efikasnost bombe MOAB

Jedan drugi američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja priprema niz opcija za donosioce odluka, od najintenzivnijih do onih ograničenijeg obima. Za ciljeve višeg prioriteta, uključujući one duboko pod zemljom, potrebne su veće bombe, a MOAB je najveća među njima, dodao je zvaničnik.

Međutim, postoje pitanja o tome bi li MOAB bila efikasno oružje protiv iranskih nuklearnih postrojenja i drugih objekata smještenih duboko pod zemljom. Iako ova bomba, navođena GPS-om, može uništiti područje veličine devet gradskih blokova, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine i uništi navodna nuklearna postrojenja na lokaciji Pickaxe, za koju se vjeruje da je zaštićena slojevima granita, kao ni druga preostala iranska nuklearna postrojenja, naveli su izvori.

„MOAB je ogromno oružje namijenjeno prvenstveno psihološkim operacijama, odlično za čišćenje velikih područja, ali ne mnogo više od toga“, rekao je CNN-u treći izvor upoznat s razgovorima o vojnim planovima za Iran. „Ona definitivno nije projektovana kao bojna glava za duboko prodiranje.“

Ako bi bila upotrijebljena, MOAB bi imala razorne posljedice na području koje pogodi, ali vjerovatno prvenstveno na površini, naveli su izvori. Ogroman radijus eksplozije gotovo bi sigurno izazvao zabrinutost zbog mogućih civilnih žrtava, naročito ako bi bila korištena protiv iranske infrastrukture u blizini naseljenih područja i drugih objekata koji nisu vojne prirode.

Ipak, Trump bi mogao odlučiti da upotrijebi MOAB kao psihološko oružje u trenutku kada iranski režim djeluje čvrsto ukopan u svoje pozicije i ne pokazuje spremnost da popusti pred njegovim diplomatskim zahtjevima. Američki zvaničnici upozoravaju da njena upotreba vjerovatno ne bi natjerala Iran na kapitulaciju niti donijela stratešku vojnu pobjedu. Ipak, mogla bi Trumpu pružiti dodatnu opciju za promjenu trenutnog stanja sukoba, bez ponovnog pokretanja sveobuhvatnih borbenih operacija.

„Predsjednik SAD-a, nažalost, doveo je sebe u situaciju u kojoj je gotovo primoran nešto poduzeti, a bez municije namijenjene prodiranju do takve dubine... mora se razmišljati o psihološkim efektima, za koje je MOAB vrlo pogodna“, dodao je treći izvor upoznat s nedavnim razgovorima o vojnim planovima.

Mnogi unutar administracije, kao i vanjski analitičari, slažu se da bi jedini način za odlučujući poraz Irana bila velika operacija koja bi uključivala kopnene trupe, što bi potencijalno moglo koštati hiljade američkih života. Pentagon razmatra sve moguće scenarije, pa takvi planovi postoje, ali za sada niko u administraciji ne zagovara tako drastičnu akciju.

Trump je nagovijestio da nema mnogo interesa za slanje američkih vojnika na iransko tlo. Međutim, njegova želja da što prije okonča sukob predstavlja političku dilemu za predsjednika koji je itekako svjestan koliko je rat postao nepopularan, ali nije uspio osigurati diplomatski sporazum koji bi doveo do njegovog završetka.

Najviši zvaničnici Trumpove administracije i vojni planeri sedmicama se fokusiraju na pronalaženje izlazne strategije koja bi Trumpu omogućila barem „simboličnu“ pobjedu, koju bi mogao predstaviti američkoj javnosti, a da pritom ne onemogući potencijalni diplomatski proboj, počevši od dogovora o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, izvijestio je CNN.

Četvrti izvor upoznat s nedavnim razgovorima o vojnim planovima Pentagona za Iran rekao je CNN-u da su vojni zvaničnici razvili nekoliko opcija koje bi se svele na „vatromet“, s ciljem da Trumpu omoguće izlaz iz sukoba čak i ako ti napadi ne ostvare ciljeve koje je naveo kao razlog za pokretanje rata.

Uprkos Trumpovom nedavnom obećanju da će se suzdržati od pokretanja dodatnih napada prije izbora na sredini mandata, čini se da se američka vojska već priprema za moguću iransku odmazdu ukoliko predsjednik izda naredbu za napad.

Prema riječima petog izvora, američkog zvaničnika, naredna smjena američkih trupa raspoređenih u okviru CENTCOM-a očekuje se u narednih nekoliko sedmica. Zvaničnik je priznao da je moguće da dio osoblja koje napusti region neće biti zamijenjen novim pripadnicima oružanih snaga.

Upitan o planovima, zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da ne komentarišu osjetljive vojne planove koji možda postoje, a možda i ne, dodajući: „Predsjednik Trump drži sve opcije otvorenim kako bi osigurao da Iran nikada ne može doći do nuklearnog oružja.“

Odgovarajući na upit CNN-a za komentar, zvaničnik Pentagona izjavio je: „Ministarstvo rata planira širok raspon operativnih scenarija kako bi provelo smjernice predsjednika i ministra na najvišem nivou te osiguralo uspješno izvršenje misije u svakom operativnom okruženju.“

MOAB razvijena za „psihološke operacije“

Razvijena tokom rata u Iraku, MOAB je bomba koja eksplodira u zraku, prije nego što udari u tlo, stvarajući snažnu eksploziju koja se širi u svim pravcima.

Tokom završnih faza testiranja 2003. godine, vojni zvaničnici rekli su CNN-u da je MOAB prvenstveno zamišljena kao oružje za „psihološke operacije“.

Vojni zvaničnici tada su izjavili da se nadaju kako će tako snažna eksplozija uzdrmati iračke trupe i izvršiti pritisak na njih da se predaju ili odustanu od borbe.

Prema prvobitnoj zamisli, MOAB je trebala biti korištena protiv velikih formacija vojnika i vojne opreme ili utvrđenih bunkera iznad zemlje. Skup mogućih ciljeva kasnije je proširen tako da obuhvata i objekte skrivene ispod mekših površina, poput pećina i tunela.

Trump je bio prvi američki predsjednik koji je naredio upotrebu bombe MOAB. Tokom svog prvog mandata, 2017. godine, odobrio je vojsci da upotrijebi najmoćniju nenuklearnu bombu američkog arsenala protiv položaja Islamske države (ISIS) u Afganistanu.

U tom napadu gađana je mreža utvrđenih podzemnih tunela koje je ISIS koristio za izvođenje napada na vladine snage. Prema navodima afganistanskih zvaničnika, ubijeno je 36 boraca ISIS-a. Eksplozija je uništila tri podzemna tunela, kao i oružje i municiju, ali nijedan civil nije stradao, saopćili su tada afganistanski i američki zvaničnici.

U to vrijeme, bombardovanje je predstavljalo dramatičnu promjenu u Trumpovom pristupu, s obzirom na to da je tokom svoje prve predsjedničke kampanje zagovarao izolacionističku vanjsku politiku zasnovanu na sloganu „Amerika na prvom mjestu“.

Nakon napada 2017. godine, američki vojni zvaničnici suočili su se s pitanjima o tome je li bomba zaista bila neophodna za taj konkretni cilj. Slična pitanja vjerovatno bi se ponovo postavila ukoliko bi ovo oružje bilo upotrijebljeno protiv Irana.