Super El Niño mogao bi poremetiti polarni vrtlog: Evo šta to znači za Evropu

Evropi prijeti zima s prodorima ledenog zraka: Može li snažni El Niño donijeti snježne oluje?

Nakon jednog od najtoplijih ljeta u historiji, Evropu bi mogla očekivati zima s izraženim prodorima hladnog zraka. Naučnici upozoravaju da bi izuzetno snažan fenomen El Niño mogao oslabiti polarni vrtlog i povećati mogućnost velikih snježnih nevremena. Ipak, još nije moguće pouzdano predvidjeti hoće li se takav scenario zaista ostvariti.

Prema pisanju Euronewsa, ovogodišnji El Niño mogao bi biti jedan od najsnažnijih otkako se vrše mjerenja. Temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana dostigle su veoma visoke vrijednosti, a vrhunac zagrijavanja očekuje se krajem jeseni ili početkom zime. Takav razvoj događaja mogao bi doprinijeti tome da 2027. godina bude među najtoplijim, pa i najtoplija otkako postoje sistematska mjerenja.

Međutim, rast globalne temperature ne znači da će svi dijelovi svijeta istovremeno biti topliji. Promjene u okeanskim i atmosferskim strujanjima mogu na pojedinim područjima izazvati i neuobičajeno hladne vremenske prilike.

El Niño nastaje kada se površinske vode centralnog i istočnog dijela tropskog Pacifika zagriju iznad uobičajenih vrijednosti. To mijenja raspored padavina, atmosferski pritisak i smjerove vjetrova, zbog čega neke regije mogu biti pogođene obilnim kišama i poplavama, a druge sušama i požarima.

Šta je polarni vrtlog i zašto je važan?

Polarni vrtlog je veliki sistem snažnih zapadnih vjetrova koji tokom zime kruže visoko iznad Arktika, u stratosferi, na visinama od približno 10 do 50 kilometara. Njegova uloga je da zadržava izrazito hladan zrak u polarnim područjima.

Kada je polarni vrtlog snažan i stabilan, mogućnost prodora arktičkog zraka prema jugu uglavnom je manja. Međutim, ako oslabi, poremeti se ili podijeli, hladan zrak može se spustiti prema dijelovima Evrope, Sjeverne Amerike i Azije.

Jedan od procesa koji može oslabiti polarni vrtlog jeste iznenadno stratosfersko zagrijavanje. Tokom ovog fenomena temperatura zraka u stratosferi može porasti i do 50 stepeni Celzijusa u samo nekoliko dana. Iako naziv upućuje na zagrijavanje, posljedice na površini Zemlje mogu biti suprotne: promjene u atmosferskim strujanjima mogu povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema nižim geografskim širinama.

Zanimljivo je da bi El Niño, iako se razvija hiljadama kilometara daleko od Evrope, mogao utjecati na polarni vrtlog putem velikih atmosferskih valova. Nakon snažnog El Niña povećava se mogućnost slabljenja vrtloga i iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Ipak, takav razvoj nije zagarantovan, niti svako slabljenje polarnog vrtloga donosi ekstremno zahlađenje u Evropi.

Evropi prijeti hladni val, ali ne podjednako svim područjima

Posljedice poremećaja polarnog vrtloga zavise od položaja područja visokog i niskog pritiska te promjena smjera vjetrova. U pojedinim scenarijima sjever Evrope mogao bi imati duže periode hladnog i suhog vremena, dok bi jug kontinenta mogao biti izložen blažim, vlažnijim i vjetrovitijim uslovima.

Na granici tih područja mogući su prodori hladnih istočnih vjetrova, nagli pad temperature i obilnije snježne padavine.

Može li se ponoviti zima iz 2018. godine?

Jedan od poznatijih primjera snažnog zahlađenja dogodio se krajem februara i početkom marta 2018. godine, kada je veliki dio Evrope pogodio prodor ledenog zraka s istoka. U britanskim medijima ovaj talas hladnoće nazvan je „Zvijer s istoka“.

Snijeg i niske temperature tada su izazvali velike probleme u saobraćaju, zatvaranje škola i poremećaje u svakodnevnom životu. Ipak, takvi događaji ne znače da će se isti scenario ponoviti i ove zime.

Na evropske zime, osim El Niña i polarnog vrtloga, utječu i temperature površine Atlantskog okeana, položaj mlazne struje, raspored područja visokog i niskog pritiska te dugoročne klimatske promjene.

Globalno zagrijavanje ne isključuje mogućnost snažnih hladnih valova, ali mijenja klimatske uslove u kojima se oni pojavljuju. Istovremeno, promjene u rasporedu zimskih padavina mogu utjecati na to gdje će i kada padati kiša ili snijeg.

Meteorolozi upozoravaju da je još rano za pouzdanu prognozu

Britanski meteorolog Grahame Madge, glasnogovornik meteorološke službe Met Office, upozorio je za Euronews da povezanost El Niña s hladnijim završetkom zime u Velikoj Britaniji ne garantuje da će se takav scenario ponoviti. Na vremenske prilike tokom zime utječe veliki broj međusobno povezanih faktora.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se pojedinačni događaji iznenadnog stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano prognozirati tek približno sedmicu unaprijed. Zbog toga najave o sigurnom dolasku ekstremno hladne zime nekoliko mjeseci ranije treba posmatrati kao upozorenje na mogući rizik, a ne kao potvrđenu prognozu.

Ono što je već sada jasno jeste da bi snažan El Niño mogao značajno utjecati na globalne vremenske prilike tokom narednih mjeseci. Njegov utjecaj na Evropu vjerovatno će biti manje direktan nego u tropskim područjima, ali mogućnost poremećaja polarnog vrtloga ostaje važna tema za meteorologe.

Evropa bi tako tokom zime mogla imati smjenu blažih, vlažnijih i vjetrovitijih perioda s naglim prodorima hladnog arktičkog zraka. Hoće li ti prodori prerasti u ekstremna zahlađenja i snježne oluje, pokazat će tek pouzdanije prognoze uoči i tokom zime.