Evropi je dosta, Njemačka vodi zaokret: "Ovako više ne može"

U očima Kineza Evropa je slaba i podijeljena. Nema ni tehnološku snagu da se takmiči u oblastima poput umjetne inteligencije, niti vojnu moć da se sama odbrani. Njena ekonomija zavisi od kineskih rijetkih metala i drugih ključnih sirovina, dok evropske kompanije teško mogu pratiti inovacije kineskih konkurenata. Česti izbori i različiti interesi država članica dodatno otežavaju Evropskoj uniji zauzimanje jedinstvenog stava.

U takvoj situaciji, dok se trgovinski sukob između dvije strane zaoštrava, zašto bi Kina uopće pravila ustupke Evropi? Upravo je s takve pozicije Evropska unija u junu ušla u trgovinske pregovore s Kinom.

Evropa ima mnogo zamjerki na račun Kine. Jedna od glavnih jeste da kineske kompanije ugrožavaju evropsku industriju kvalitetnijim proizvodima i nižim cijenama. Evropljani tvrde da je to dijelom rezultat nepravednih državnih subvencija i potcijenjenog juana. 

Kina, kako navode, također nije spremna dijeliti svoju tehnologiju prilikom ulaganja u Evropu. Tu je i kineska kontrola nad ključnim sirovinama, poput rijetkih metala, neophodnih i odbrambenoj industriji. Evropa optužuje Peking da tu zavisnost koristi kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska. 

Dodatno nezadovoljstvo izaziva kineska podrška Rusiji u ratu protiv Ukrajine.

Završni krug pregovora EU i Kine počeo je 8. oktobra. Kako bi ojačale pregovaračku poziciju Unije, Francuska i Njemačka su 5. oktobra Evropskoj komisiji poslale neuobičajeno oštro pismo s dalekosežnim prijedlozima o tome kako odgovoriti na kinesku izvoznu mašineriju, iako Kina u pismu nije izričito spomenuta. 

Naredne sedmice evropski lideri trebali bi odlučiti hoće li slijediti taj pravac. Očekuje se da će većina podržati francusko-njemački prijedlog.

Oštriji pristup
Najvažniji razlog za novi, oštriji evropski pristup jeste promjena raspoloženja u Njemačkoj.

Njemački političari godinama su izbjegavali otvoreni sukob s Kinom, čak i dok je dio njemačke industrije postajao sve skeptičniji prema Pekingu. Međutim, kineski izvoz sada sve snažnije pritišće njemačku industriju, zbog čega je ove godine došlo do velikog zaokreta.

– Postoji konsenzus da ovako više ne može – kaže Oliver Richtberg iz VDMA-e, njemačkog udruženja proizvođača mašina.

Političari strahuju i da bi kontinuirani gubitak industrijskih radnih mjesta mogao dodatno povećati podršku desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Njemačka industrija trenutno gubi oko 15.000 radnih mjesta mjesečno.

Kao dodatni znak zaoštravanja stava, njemačka vlada je 7. oktobra spriječila kineskog državnog brodarskog giganta da preuzme 80 posto udjela u jednoj njemačkoj logističkoj grupaciji.

Ukoliko bi prijedlozi iz francusko-njemačkog pisma zaista postali dio zakonodavstva EU, to bi predstavljalo veliki zaokret u evropskom pristupu Kini.

Glavni prijedlozi
Najnovija ideja jeste uvođenje svojevrsne „sposobnosti drugog udara“, kaže Sander Tordoir iz istraživačkog centra Centre for European Reform.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz žele Bruxellesu dati ovlasti da brzo uzvrati zemljama koje poduzmu protumjere nakon što EU uvede trgovinske mjere zbog navodno nepoštene konkurencije.

Njih dvojica pozivaju na „reguliranje pristupa jedinstvenom tržištu“, uz korištenje širokog raspona trgovinskih zaštitnih mjera i drugih instrumenata.

Prijedlog je zasad prilično neodređen, ali, kako kaže jedan njemački zvaničnik, prije svega predstavlja politički signal Pekingu da Evropa, a posebno Njemačka, ovaj put misle ozbiljno.

Drugi prijedlog odnosi se na takozvani „instrument diverzifikacije“.

Iako detalji još nisu poznati, cilj je smanjiti zavisnost evropskih kompanija od pojedinih dobavljača i spriječiti nastanak novih rizičnih zavisnosti u lancima snabdijevanja.

Dosadašnji pokušaji nailazili su na probleme. Kina, naprimjer, može proizvesti ključne komponente, a zatim ih poslati u neku treću zemlju na završnu montažu.

– I dalje imate kineski rizik u lancu snabdijevanja, ali sada povrh toga imate i rizik druge zemlje – kaže Martin Sebena s Univerziteta u Hong Kongu.

Osjetljivi podaci
Kako bi Evropa bolje razumjela vlastite ranjivosti, kompanije i vlade morale bi međusobno razmjenjivati osjetljive podatke širom EU. Međutim, francusko-njemačko pismo o tome ne govori ništa.

Ostali prijedlozi već su poznati.

U skladu s novijim trgovinskim sporazumima EU, od kojih je neke Francuska ranije odbijala, Pariz i Berlin traže veću saradnju s trećim zemljama kako bi se povećala otpornost lanaca snabdijevanja.

Francuska i Njemačka također žele da Bruxelles odlučnije koristi postojeće instrumente trgovinske zaštite.

Sadašnja pravila za uvođenje carina u slučajevima nepravednih subvencija prilično su uska i spora za primjenu.

Zato predlažu jačanje kadrovskih kapaciteta trgovinskih službi Evropske komisije i, što je još važnije, proširenje pravila kako bi se mogla primjenjivati na cijele sektore, a ne samo na pojedinačne kompanije.

U pismu se predlažu i promjene takozvanih zaštitnih mjera, odnosno dodatnih carina koje se mogu uvesti na uvoz iz svih zemalja kada dođe do naglog povećanja uvoza.

Budući da su takve mjere vremenski ograničene, EU je početkom ove godine morala postojeće mjere na uvoz čelika zamijeniti posebnim propisom.

Trgovinski analitičari smatraju da bi reformirane zaštitne mjere ubuduće mogle biti usmjerene i na pojedine zemlje, što bi u mnogim slučajevima značilo da se odnose upravo na Kinu.

Pismo također zahtijeva strožiju primjenu evropskih uvoznih propisa, naprimjer pravila o sigurnosti proizvoda, uključujući i veliki broj malih paketa koje Evropljani naručuju iz Kine.

 Nezadovoljstvo Pekinga
Francuska i Njemačka žele i snažniju evropsku industrijsku politiku, iako se, prema riječima zvaničnika, ne slažu u potpunosti oko njenog obima.

U pismu se navodi da bi EU trebala povećati proizvodnju u „strateškim“ sektorima i uvesti klauzule „Kupuj evropsko“, odnosno, kako ih nazivaju, „evropsku preferenciju“.

Međutim, nije jasno na koje bi se sektore to tačno odnosilo, niti bi li takav povlašteni tretman obuhvatio i bliske ekonomske saveznike.

Upravo tu zagovornici slobodne trgovine u Evropi vide prostor da se spriječi pretjerani protekcionizam.

Sve će to, kao što Pariz i Berlin dobro znaju, izazvati nezadovoljstvo u Pekingu.

Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je da bi Francuska i Njemačka trebale „izbjeći kretanje pogrešnim putem i korištenje pogrešnih sredstava, jer bi im se to na kraju moglo obiti o glavu“.

Kina je 3. oktobra pokrenula antidampinšku istragu protiv uvoza evropskih hemikalija, nakon što je Evropa prethodne sedmice otvorila tri slične istrage usmjerene protiv Kine.

U Evropi očekuju da bi mogle uslijediti dodatne kineske protumjere.

Evropska komisija opisala je pismo kao „vrijedan doprinos“, usklađen s njenim jasnim stavom o konkurentnosti i odnosima prema trgovinskim partnerima, uključujući Kinu.

Države EU koje tradicionalno zagovaraju slobodnu trgovinu, od kojih mnoge pozdravljaju oštriji njemački pristup Kini, morat će paziti da opravdana zabrinutost za ekonomsku sigurnost ne preraste u štetan protekcionizam.

Jedna okolnost pritom ide Evropi u prilog. Njena ekonomija pokazala se otpornijom na nedavni energetski šok nego što su mnogi očekivali.

Kina je, s druge strane, upravo odlučila pripremiti još jedan veliki infrastrukturni paket kako bi podstakla svoju posrnulu ekonomiju.

EU se nada da će nova odlučnost odvratiti kinesko rukovodstvo od daljnje eskalacije i da Peking neće dodatno insistirati na oštrijem pristupu, upravo u trenutku kada je i Njemačka konačno pristala na drugačiju strategiju.