Hoće li ove godine biti snijega za Božić? Njemački meteorolozi otkrivaju što nas čeka
Prema vremenskoj karti CFS-a američke meteorološke službe NOAA, decembar bi mogao biti nešto topliji od uobičajenog.
Sredinom oktobra pojavljuju se prve procjene o tome hoće li ovog Božića biti snijega. Ipak, njemački meteorolozi upozoravaju da je za pouzdanu prognozu 24. decembra još prerano. Više od deset sedmica unaprijed meteorološki modeli mogu pokazati samo okvirne trendove za cijeli mjesec, a oni zasad ne idu u prilog ljubiteljima snijega.
Prema prognozama, decembar bi mogao biti topliji od prosjeka. Stručnjaci već sedmicama upozoravaju i na izuzetno snažan fenomen El Niño u Tihom okeanu, koji bi mogao utjecati na vremenske prilike u brojnim dijelovima svijeta.
Meteorolog Dominik Jung ističe da snijeg za Božić nije isključen, ali da se pouzdana prognoza za određeni dan ne može napraviti toliko unaprijed.
„Snažan El Niño može utjecati na opće vremenske obrasce iznad Evrope. Međutim, njegov utjecaj ovdje znatno je slabiji i manje pouzdan nego, naprimjer, u Sjevernoj Americi. Treba ga posmatrati kao pokazatelj, a ne kao garanciju snijega“, objasnio je Jung.
Klimatolog Karsten Brandt također upozorava da su sve prognoze za Božić u ovoj fazi uglavnom nagađanja. Kao primjer navodi najavljeno jačanje istočnog vjetra, zbog kojeg bi temperature naredne sedmice mogle naglo pasti, a snijeg bi mogao zahvatiti Ukrajinu i istočni Mediteran.
Ipak, temperature su u oktobru još previsoke za snježne padavine u mnogim područjima. Ako bi sličan prodor hladnog istočnog zraka stigao do Njemačke u decembru, povećala bi se i vjerovatnoća snijega.
Tobias Reinartz, meteorolog Njemačke meteorološke službe, smatra da bi se jasniji trend mogao uočiti otprilike sedmicu prije Božića, dok bi prognoza tri dana unaprijed bila znatno pouzdanija. Prema statističkim podacima, hladniji periodi češći su u januaru i februaru, dok u zapadnoj Evropi tokom novembra i decembra uglavnom prevladavaju blaže i vjetrovite vremenske prilike.
El Niño mogao bi biti jedan od najjačih u historiji mjerenja
Prema podacima evropske službe Copernicus, prosječna temperatura površine mora u septembru iznosila je 21,05 stepeni, što je najviša vrijednost ikad zabilježena za taj mjesec.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) očekuje dodatno jačanje El Niña, uz mogućnost novih temperaturnih rekorda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku do kraja godine.
Vrijednost indeksa Niño 3.4 porasla je s 1,6 stepeni u junu na 2,5 stepeni u augustu, dok se za period od oktobra do decembra predviđa odstupanje od oko 3,7 stepeni. Ako se te procjene ostvare, riječ bi bila o najvišoj vrijednosti otkako postoje mjerenja. Dosadašnji rekord iznosio je 2,6 stepeni, zabilježen u periodu od novembra 2015. do januara 2016. godine, piše Euronews.
Prethodne epizode El Niña donosile su poplave u Južnoj Americi, na jugu SAD-a, u istočnoj Africi i centralnoj Aziji, dok su dijelove Australije, sjeverne Južne Amerike i Azije pogađale suše i požari.
U Evropi bi ovaj fenomen mogao doprinijeti blažim i vlažnijim zimama, ali bi istovremeno mogao oslabiti polarni vrtlog i povećati vjerovatnoću iznenadnih prodora hladnog zraka.
WMO predviđa da bi El Niño vrhunac mogao dostići u decembru te da će se zadržati najmanje do februara 2027. godine. Prema procjenama, mogao bi biti jedan od najjačih od 1950. godine.
Prognoza se temelji na podacima oceanskih plutača, satelita i radiosondi iz 13 nacionalnih i međunarodnih centara. Slabljenje fenomena ne očekuje se prije proljeća 2027. godine, a njegove posljedice mogle bi se osjećati i duže.
Stručnjaci upozoravaju da bi naredna godina zbog ovih klimatskih kretanja mogla biti među najtoplijima dosad zabilježenim. Posljedice ekstremnih vremenskih prilika mogle bi se odraziti i na Evropu, uključujući snabdijevanje hranom, budući da bi vremenski poremećaji u drugim dijelovima svijeta mogli ugroziti proizvodnju namirnica koje evropske zemlje uvoze.