Samo 2 vrste ljudi će uspjeti u eri vještačke inteligencije: Šef Palantira otkrio ko ima prednost
Dok vještačka inteligencija sve brže mijenja tržište rada, izvršni direktor kompanije Palantir Aleks Karp smatra da će dugoročnu prednost imati dvije grupe ljudi: oni koji se bave stručnim i zanatskim poslovima i oni koji razmišljaju drugačije od većine. Njegova procjena otvara pitanje koja će znanja i vještine biti najvredniji kada vještačka inteligencija preuzme sve veći broj zadataka koje danas obavljaju ljudi.
Prema pisanju poslovnog lista Fortune, Karp smatra da će zanatlije, poput električara i vodoinstalatera, ostati tražene jer njihove poslove nije lako u potpunosti automatizovati. Potražnju za ovim zanimanjima dodatno bi mogla podstaći izgradnja ogromnih centara za obradu podataka, neophodnih za rad savremenih sistema vještačke inteligencije.
Drugu grupu, prema Karpu, čine neurodivergentne osobe, odnosno ljudi čiji se način obrade informacija razlikuje od uobičajenog. U ovu grupu spadaju, između ostalih, osobe s autizmom, ADHD-om ili disleksijom. Karp, koji i sam ima disleksiju, smatra da drugačiji način razmišljanja može biti značajna prednost u svijetu u kojem vještačka inteligencija preuzima sve veći dio rutinskih zadataka.
„Prednost će imati ljudi koji razmišljaju drugačije, preuzimaju rizike i vide stvari iz nekog drugog ugla, stvarajući nešto potpuno jedinstveno“, poručio je Karp.
Kompanije obraćaju pažnju na neurodivergentne zaposlenike
Ideja da drugačiji način razmišljanja može biti poslovna prednost dobija sve više pažnje u tehnološkom sektoru. Neurodivergentne osobe mogu imati specifične sposobnosti i perspektive koje su korisne u pojedinim poslovima, mada se njihove osobine i potrebe znatno razlikuju od osobe do osobe.
Prema navodima Fortunea, analitička kuća Gartner predviđala je da će do 2027. godine petina prodajnih timova u kompanijama s liste Fortune 500 aktivno zapošljavati neurodivergentne osobe. Palantir je u međuvremenu pokrenuo i programe obuke usmjerene na razvoj talenata koji se ne uklapaju nužno u tradicionalne obrazovne i profesionalne obrasce.
Da li je fakultetska diploma izgubila vrijednost?
Karp je skeptičan i prema tradicionalnom visokom obrazovanju u eri vještačke inteligencije. Očekuje da bi automatizacija mogla posebno snažno utjecati na pojedine poslove u humanističkim naukama i smatra da diploma sama po sebi više nije garancija uspješne karijere.
Palantir je pokrenuo i program Meritocracy Fellowship, namijenjen mladim ljudima koji žele razvijati praktične vještine i karijeru u tehnološkoj industriji bez uobičajenog puta kroz fakultet. Prema navodima iz objavljenog teksta, program nudi mjesečnu stipendiju od 5.400 dolara, uz mogućnost profesionalnog angažmana u kompaniji. Uslove i aktuelnu dostupnost programa treba provjeriti putem zvaničnih kanala Palantira.
Ipak, nisu svi tehnološki lideri saglasni s procjenom da će značaj fakultetskog obrazovanja opadati. Glavna naučnica u Microsoftu Džejmi Tivan i suosnivač kompanije Anthropic Dario Amodei isticali su značaj društvenih i humanističkih nauka u razvoju vještina koje su važne i u tehnološkom okruženju.
Kritičko razmišljanje, komunikacija, prilagodljivost i emocionalna inteligencija mogu pomoći ljudima da rade s vještačkom inteligencijom, procjenjuju njene rezultate i rješavaju probleme koji zahtijevaju razumijevanje šireg konteksta.
Karpova prognoza zato ne znači da će samo zanatlije i neurodivergentne osobe imati budućnost na tržištu rada. Ona prije ukazuje na promjenu kriterija prema kojima će se vrednovati radnici: pored formalnog obrazovanja, sve važniji mogli bi postati praktično znanje, sposobnost rješavanja problema, originalnost i spremnost na prilagođavanje novim tehnologijama.