Afera koja trese Trumpov krug: Gjenero otkrio šta je posebno sporno u slučaju Dodika
Afera koja povezuje osobe iz užeg kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa s političkim angažmanom u korist Milorada Dodika otvorila je brojna pitanja o lobiranju, političkim interesima i načinu finansiranja takvih aktivnosti.
Hrvatski politolog i politički analitičar Davor Gjenero, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, upozorio je da je za Bosnu i Hercegovinu posebno važno pitanje korištenja javnog novca za ostvarivanje stranačkih interesa.
Američka i bosanskohercegovačka dimenzija afere
Gjenero objašnjava da postoje značajne razlike između američkog i evropskog modela političkog sistema. Dok su u brojnim evropskim državama političke stranke dio institucionalnog sistema i finansiraju se i iz javnih sredstava, u Sjedinjenim Američkim Državama stranke su privatnopravne organizacije, odvojene od izvršne vlasti i predstavničkih tijela.
Prema njegovim riječima, činjenica da je osoba iz bliskog kruga američkog predsjednika učestvovala u političkim procesima u drugoj državi i utjecala na njihov ishod mogla bi, u drugačijim političkim okolnostima, izazvati ozbiljan skandal unutar Republikanske stranke.
Gjenero je ukazao i na to da se američka Republikanska stranka značajno promijenila te da je, prema njegovoj ocjeni, sve više postala instrument predsjednika Trumpa i pokreta MAGA.
Zbog toga smatra da bi se o aferi moglo intenzivno raspravljati u američkim medijima različitih političkih orijentacija, ali ne očekuje da će to nužno dovesti do značajnijih promjena u politici republikanaca.
Za BiH je posebno sporno pitanje javnog novca
Ipak, prema Gjenerovoj ocjeni, bosanskohercegovačka dimenzija cijelog slučaja posebno je problematična.
On tvrdi da su konsultanti povezani s Trumpovim užim krugom, koji su lobirali za SNSD i političke interese Milorada Dodika, bili plaćani novcem iz budžeta Republike Srpske.
Za razliku od američkog dijela afere, koji je, prema njegovom tumačenju, povezan s privatnim fondovima i političkim angažmanom uoči međuizbora, u slučaju Republike Srpske otvara se pitanje korištenja javnih sredstava za finansiranje lobističkih aktivnosti.
Upravo ta razlika, ističe Gjenero, čini slučaj posebno važnim za Bosnu i Hercegovinu, jer se postavlja pitanje da li se novac građana koristi za ostvarivanje interesa političke stranke umjesto za potrebe javnosti.
Njegove ocjene ponovo su otvorile raspravu o političkom lobiranju u inostranstvu, transparentnosti budžetskih izdvajanja i odgovornosti onih koji odlučuju o trošenju javnog novca.