Nalozi za preuzimanje: Hoće li Igman, Pretis i Binas dobiti nove vlasnike?

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine donijela je tri važne odluke koje se odnose na vlasničke odnose u nekim od najznačajnijih kompanija domaće namjenske industrije – Igmanu iz Konjica, Pretisu iz Vogošće i Binasu iz Bugojna.

Riječ je o rješenjima kojima je pojedinim velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje ovih kompanija, uz istovremeno uvođenje ograničenja u raspolaganju njihovim dionicama.

Odluke su donesene 3. septembra 2026. godine, a objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH, izvještava BiznisInfo.ba. Komisija je primijenila odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koje obavezuju velike dioničare da pod određenim uslovima ponude otkup dionica i ostalim vlasnicima.

Šta je Komisija naredila

Prema objavljenim rješenjima, kompaniji SIKTO d.o.o. Sarajevo iza koje stoji američki kapital naloženo je preduzimanje svih radnji potrebnih za objavljivanje ponuda za preuzimanje Pretisa i Binasa. U slučaju Igmana iz Konjica, ista obaveza utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću, koje je Komisija tretirala kao lica u zajedničkom djelovanju.

U sva tri slučaja određene su i mjere ograničenja prava glasa iz dionica koje prelaze zakonski prag, kao i zabrane prometa i prijenosa dionica, osim putem propisane ponude za preuzimanje. Ove mjere traju do izvršenja utvrđenih obaveza.

Zašto je granica od 25 posto važna

Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava FBiH, stjecanje više od 25 posto dionica s pravom glasa, pod zakonom propisanim uslovima, pokreće obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje. Cilj ove odredbe je zaštita ostalih dioničara, kojima se omogućava da prodaju svoje dionice kada neki investitor stekne značajan vlasnički udio u društvu.

Ovakva pravila važe za dionička društva generalno, ali dosad u praksi nisu primjenjivana na firme namjenske industrije, iako one zakonski nisu izuzete.

Iako su privatni investitori već ranije stekli velike vlasničke udjele u pojedinim fabrikama namjenske industrije, obavezne ponude za preuzimanje u ovim slučajevima do sada nisu bile objavljene. Sada je Komisija formalno utvrdila obavezu njihovog objavljivanja i naložila njeno izvršenje.

Obavezna ponuda ne znači obaveznu prodaju

Ovdje je važno razjasniti jednu činjenicu koja može izazvati zabunu. Obaveza objavljivanja ponude ne znači da su ostali dioničari dužni prodati svoje dionice. Naprotiv, oni imaju pravo sami odlučiti hoće li ponuđene uslove prihvatiti ili će zadržati vlasništvo.

To je posebno značajno u slučaju Igmana, Pretisa i Binasa, jer Federacija BiH u sve tri kompanije ima većinski vlasnički udio od 51 posto. Vlada Federacije BiH ima poznat stav da želi zadržati kontrolu nad strateškim fabrikama namjenske industrije, pa se ne očekuje da će prihvatiti eventualne ponude za prodaju državnih dionica.

To znači da objavljivanje ponuda samo po sebi neće dovesti do promjene većinskog vlasnika ovih kompanija. Međutim, situacija je drugačija kada je riječ o preostalim, manjinskim dioničarima.

Prilika za fondove i male dioničare

Pored Federacije BiH, dionice ovih kompanija posjeduju investicioni fondovi, druga pravna lica i fizičke osobe. Upravo njima obavezne ponude mogu otvoriti mogućnost da svoje vlasničke udjele prodaju po uslovima utvrđenim zakonom. Pritom ponuđena cijena ne može biti proizvoljno određena.

Zakon propisuje pravila za izračunavanje minimalne cijene, uzimajući u obzir ranije cijene po kojima je ponudilac kupovao dionice, kao i relevantne berzanske cijene, uz dodatna pravila za slučajeve nedovoljne likvidnosti.

To znači da će jedan od najzanimljivijih detalja budućih ponuda biti upravo cijena koju će veliki dioničari morati ponuditi ostalim vlasnicima.

Ko su veliki privatni dioničari

Kompanija SIKTO Sarajevo posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, odnosno 25,6 posto dionica Binasa. Federacija BiH u oba društva ima po 51 posto vlasništva.

SIKTO je javnosti poznat kao kompanija preko koje je američki Regulus Global ušao u vlasničku strukturu ovih fabrika. BiznisInfo.ba je još 2024. godine izvještavao o američkim ulaganjima u Pretis i Binas te planovima za njihov dalji razvoj.

U slučaju Igmana, obaveza objavljivanja ponude utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću koji su u javnosti poznati po kompaniji Hifa Petrol.

Prema podacima iz profila emitenta, Muharem Ahmetlić ima 24,7 posto, a Ahmed Ahmetlić 8,6 posto dionica. Njihov zbir iznosi više od 33 posto, što je iznad zakonskog praga od 25 posto. Obojica su navedena i kao članovi Nadzornog odbora Igmana.

Šta slijedi

Nakon ovih odluka, obveznici su dužni provesti zakonom propisanu proceduru objavljivanja ponuda za preuzimanje. Tek kada ponude budu objavljene, bit će poznati njihovi konkretni finansijski uslovi, uključujući ponuđenu cijenu po dionici.

Za Federaciju BiH, koja ima većinsko vlasništvo u sve tri fabrike, ove odluke ne znače obavezu prodaje državnog kapitala. Za ostale dioničare, međutim, mogle bi predstavljati važnu priliku da unovče svoja ulaganja.

Suština je da se pravila o zaštiti manjinskih dioničara sada provode i u ovim strateški važnim kompanijama namjenske industrije, bez obzira na činjenicu da država namjerava zadržati većinsko vlasništvo.