Američki zaokret stvara paniku u Evropi: Trump razbija NATO? Pentagon tajno okuplja dio članica...
Velika Britanija, Francuska i baltičke države nisu dobile poziv za sastanak o budućnosti NATO-a koji Pentagon priprema za naredni mjesec u Poljskoj. Njihovo izostavljanje izazvalo je nedoumice među diplomatama, ali i zabrinutost da Washington unutar saveza uspostavlja krug povlaštenih partnera, piše Politico.
Sastanak organizira Elbridge Colby, šef za politiku u Pentagonu. Šest diplomata upoznatih s pripremama navodi da je riječ o radnoj grupi koja razmatra budući razvoj NATO-a. Međutim, predstavnicima izostavljenih država nije objašnjeno prema kojim kriterijima su odabrani učesnici.
Posebno ih zbunjuje to što među nepozvanima ima zemalja koje izdvajaju velika sredstva za odbranu i imaju važne uloge u savezu.
„Radimo apsolutno sve što se od nas traži“, rekao je zvaničnik jedne od tih država. „Pokušavamo shvatiti koji su kriteriji i koja je zapravo svrha ovih sastanaka. Zasad nam niko ništa nije objasnio.“
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, dok je Pentagon odbio dati izjavu.
Šest zemalja u užem krugu
Colby je već održao dva slična susreta s predstavnicima Norveške, Švedske, Finske, Poljske, Njemačke i Nizozemske. Ovaj format poznat je kao Skupina iz Bergena, po norveškom gradu u kojem je u junu organiziran prvi sastanak šest odabranih saveznika.
Nakon tog susreta Colby je na društvenim mrežama obrazložio da je riječ o članicama koje ubrzano ispunjavaju obaveze o potrošnji dogovorene u Haagu, raspolažu kapacitetima za doprinos i spremne su za konkretan rad.
Diplomat jedne od uključenih država tvrdi da namjera nije razbijanje NATO-a. Prema njegovim riječima, cilj je pripremiti prijedloge koji bi zatim bili predstavljeni cijelom savezu radi rasprave i testiranja.
„Ovo može biti pokretač transformacije za cijeli NATO“, rekao je taj diplomat. Ipak, priznao je da su izostavljeni saveznici frustrirani, naročito zato što su mnogi već dostigli ili premašili ciljeve potrošnje na kojima insistira američki predsjednik Donald Trump.
Sagovornici su govorili anonimno zbog osjetljivosti teme.
U ovaj krug uskoro bi mogla biti uključena i Danska. Drugi izvor upoznat s razgovorima povezuje tu mogućnost s dogovorom Washingtona i Kopenhagena o proširenju američkog vojnog prisustva na Grenlandu.
Colby je ovog mjeseca na konferenciji u Washingtonu poručio da je namjera „povući cijeli savez naprijed“. Ustvrdio je da bi takav pristup donio „bolji, jači i trajniji NATO“ i povećao evropske vojne sposobnosti.
Ranije najave nagrađivanja i kažnjavanja saveznika
Novi sastanak dolazi nakon ranijih prijetnji Bijele kuće podjelom država na „poslušne i neposlušne“, zavisno od njihovog odnosa prema Trumpovim prioritetima. Politico je u aprilu prvi objavio da je američka administracija sastavila svojevrsnu listu podobnih i nepodobnih saveznika, razmatrajući kako kazniti one koji ne ispunjavaju predsjednikove zahtjeve.
Sličan pristup javno zagovara i ministar odbrane Pete Hegseth. On podržava izdvajanje „uzornih saveznika“, uz upozorenja da će države koje ne podržavaju američke interese snositi posljedice. Detalji o novoj radnoj grupi i dalje su ograničeni, a izbor učesnika potaknuo je pitanja provodi li se time politika nagrađivanja jednih partnera na račun drugih.
Trump i njegovi najbliži saradnici od povratka na vlast kritiziraju NATO zbog različitih pitanja, uključujući odbijanje članica da podrže rat u Iranu i činjenicu da neke još ne izdvajaju pet posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
Na svojoj mreži Truth Social Trump je ove godine opisao NATO kao „jednosmjernu ulicu“. Tvrdio je da Sjedinjene Države godišnje troše stotine milijardi dolara na zaštitu saveznika, a da oni zauzvrat ne žele pomoći Amerikancima, posebno u teškim okolnostima.
Prošlog mjeseca nezadovoljstvo je pokazao i prema Južnoj Koreji. Naglo je skratio planiranu zajedničku vojnu vježbu, prigovarajući Seulu zbog odbijanja učešća u ratu protiv Irana.
Zabrinutost i među državama koje su pozvane
Diplomati strahuju da bi formiranje užeg kruga američkih partnera moglo produbiti podjele u trenutku kada se NATO suočava sa sve agresivnijom Rusijom i ispražnjenim skladištima oružja.
Colby već dugo podržava razgovore u manjim grupama članica. Ranije se zalagao za ponovno jačanje Njemačke kao vojne sile sposobne da odvraća Rusiju, čime bi se američkim snagama otvorio prostor da se više usmjere na rast Kine.
Ipak, pitanja o sadašnjem izboru učesnika postavljaju i saveznici koji su pozvani. Nije im jasno zašto Colby i drugi zvaničnici Pentagona samostalno određuju ko će učestvovati, dok neke od najvećih evropskih vojnih sila, poput Velike Britanije, ostaju izvan razgovora.
„Ako pokušaju podijeliti NATO na dobre i loše momke, to je opasno za SAD“, upozorio je jedan od šest diplomata. „Ali za Evropu je to pitanje opstanka.“