Deficit FBiH premašio 952 miliona KM: Dok privreda grca, država joj dodatno odmaže

Federacija Bosne i Hercegovine u avgustu je uvezla robu vrijednu gotovo 1,9 milijardi KM, dok je vrijednost izvoza iznosila nešto manje od 928 miliona KM. Razlika između uvoza i izvoza dostigla je 952,5 miliona KM, pokazuju zvanični podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Iz FBiH je tokom avgusta izvezena roba u vrijednosti 927,684 miliona KM.

To je za 16,1 posto manje nego u julu, ali za 11,3 posto više u poređenju s augustom prošle godine. 

Istovremeno, uvoz je iznosio 1,880 milijardi KM. Iako je bio za 9,8 posto manji nego mjesec ranije, na godišnjem nivou povećan je za 13,5 posto. Uvoz je, dakle, rastao brže od izvoza, što je dodatno povećalo pritisak na trgovinski bilans. 

Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 49,3 posto. U julu je iznosila 53,1 posto, pa je za samo mjesec smanjena za 3,7 procentnih poena. Praktično, na svakih 100 KM uvezene robe Federacija je izvozom pokrila tek nešto više od 49 KM.

Niska konkurentnost
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović upozorava da trgovinski deficit ne mora sam po sebi biti ni dobar ni loš, jer mnogo zavisi od toga šta se uvozi i da li taj uvoz doprinosi novoj proizvodnji. Međutim, problem vidi u veličini deficita u odnosu na ukupnu ekonomsku aktivnost države.

– U BiH imamo veoma visok udio vanjskotrgovinskog deficita u BDP-u, veći od 15 posto. To je alarmantan pokazatelj nekonkurentnosti domaće privrede na globalnom tržištu – kazao je Bećirović za „Dnevni avaz“.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih razloga je nedostatak kapitalnih ulaganja koja bi omogućila modernizaciju proizvodnje i povećanje produktivnosti rada. Bez ulaganja u savremenu opremu, tehnologiju, znanje i razvoj proizvoda, domaća preduzeća teško mogu povećati izvoz i ravnopravno se boriti na stranim tržištima.

– Naši privrednici brinu kako sačuvati likvidnost, a država im stalno u tome odmaže – istakao je Bećirović.

Ekonomska kretanja
Visok deficit ne znači samo da građani i kompanije kupuju više strane robe nego što domaća privreda uspijeva prodati u inostranstvu. On istovremeno pokazuje koliko je tržište zavisno od uvoza te koliko je domaća proizvodnja nedovoljna da zadovolji potražnju i snažnije se pozicionira izvan granica BiH.

Bećirović navodi da ravnotežu plaćanja trenutno pomažu održavati doznake građana koji žive u inostranstvu, kao i prihodi od usluga koje dijaspora koristi tokom boravka u BiH. Ipak, upozorava da je takav oslonac osjetljiv zbog neizvjesnih ekonomskih kretanja u Evropskoj uniji, gdje živi i radi veliki dio bh. dijaspore.

Avgustovski podaci zato predstavljaju novo upozorenje vlastima da politike usmjere na rasterećenje privrede, kapitalna ulaganja i povećanje produktivnosti. Bez jačanja domaće proizvodnje i izvozne baze, jaz između uvoza i izvoza mogao bi ostati jedan od najvećih strukturnih problema ekonomije Federacije BiH.

Nepovoljni trendovi
Podaci za prvih osam mjeseci ove godine također ukazuju na nepovoljan trend. Od januara do avgusta izvoz je prosječno rastao za 0,17 posto mjesečno, dok je prosječna mjesečna stopa rasta uvoza bila 0,79 posto. Najvažnija izvozna tržišta Federacije BiH u augustu bila su Hrvatska, Njemačka i Austrija. Najviše robe uvezeno je iz Italije, Kine i Njemačke.