Nakon brutalnog ljeta - kakva će nam biti zima? Stiže jedan od najjačih El Ninja u istoriji
Predstojeća zima 2026/2027. mogla bi da bude prilično neobična u velikom delu Evrope. Prve dugoročne prognoze ukazuju na mogućnost snažnog El Ninja, dok dva velika prognostička sistema trenutno pokazuju da bi snega na evropskom kontinentu moglo da bude znatno manje od uobičajenog.
Posebno bi pogođene mogle da budu nizije i područja na manjim nadmorskim visinama, dok su izgledi za ozbiljniji snežni pokrivač bolji na visokim planinama i u severnim i severoistočnim delovima kontinenta.
Ipak, ovo još nije konačna prognoza zime. Sezonski modeli pokazuju kakva su odstupanja od višegodišnjeg proseka verovatnija tokom nekoliko meseci, ali ne mogu sada da predvide pojedinačne prodore ledenog vazduha, snežne oluje ili nekoliko veoma hladnih nedelja.
El Ninjo mogao bi snažno da utiče na zimu
El Ninjo nastaje kada površinske vode u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku postanu neuobičajeno tople. Iako se događa hiljadama kilometara od Evrope, tako veliko zagrevanje okeana može da utiče na atmosfersku cirkulaciju i promeni položaj mlaznih struja, ciklona i područja visokog pritiska.
Aktuelne projekcije ukazuju na veoma snažnu epizodu El Ninja, čiji bi vrhunac mogao da se poklopi sa krajem jeseni i početkom zime. Ukoliko se najizraženije projekcije ostvare, događaj bi mogao da se svrsta među veoma snažne El Ninjo epizode.
Za Evropu je posebno važna promena velikih atmosferskih obrazaca. U scenariju koji sada vide modeli, češće zapadno i jugozapadno strujanje moglo bi da donosi blaži vazduh sa Atlantika, dok bi visok vazdušni pritisak sa juga dodatno ograničavao prodore hladnoće.
Rezultat bi u mnogim nizijama bile temperature koje su jednostavno previsoke da bi padavine često prelazile u sneg.
ECMWF vidi veliki manjak snega
Prema aktuelnoj sezonskoj prognozi Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), veći deo Evrope mogao bi tokom zime da dobije manje snega od višegodišnjeg proseka.
Postoje, međutim, važni izuzeci.
Najbolje šanse za ozbiljniji prirodni snežni pokrivač imaju visoki predeli Alpa, naročito iznad približno 1.800 do 2.000 metara, kao i hladnija područja severne i severoistočne Evrope.
U decembru se manjak snega trenutno vidi u velikom delu evropskih nizija. Zapadno i jugozapadno strujanje moglo bi da donosi padavine, ali bi zbog viših temperatura one češće padale kao kiša nego kao sneg.
Situacija se prema sadašnjim projekcijama ne menja dramatično ni u januaru. Ipak, pojedini delovi istočne i centralne Evrope mogli bi da dobiju više snega nego što se očekuje u zapadnijim područjima.
Februar trenutno izgleda još nepovoljnije za ljubitelje snega u centralnoj, zapadnoj i južnoj Evropi. Model pokazuje izražen manjak snega, dok sever i severoistok kontinenta ostaju područja sa boljim izgledima.
Britanski model pokazuje sličan scenario
Sličnu sliku daje i sezonski model britanske meteorološke službe UKMO.
Njegove aktuelne projekcije za period od novembra do januara takođe pokazuju količinu snega manju od prosečne na velikom delu evropskog kontinenta.
Novembar bi mogao da donese posebno spor početak snežne sezone. Prema ovom modelu, kombinacija višeg vazdušnog pritiska, viših temperatura i manjka padavina mogla bi da odloži ozbiljniji sneg čak i u pojedinim planinskim područjima.
Ni decembar trenutno ne donosi veliki preokret. Na višim nadmorskim visinama pojavljuju se signali za više snega, ali su oni slabiji nego u prognozi ECMWF-a.
Tokom januara UKMO i dalje pokazuje manjak snega u velikom delu centralne Evrope, posebno u nizijama, dok se povoljniji uslovi ponovo pojavljuju prema severu i severoistoku kontinenta.
Manje snega ne znači zimu bez snega
Ovo je možda i najvažniji deo dugoročne prognoze.
Kada sezonski model pokaže „manje snega od proseka“, to ne znači da snega neće biti. Prognoza se odnosi na ukupnu količinu tokom dužeg vremenskog perioda.
Zima, dakle, i dalje može da donese nekoliko snažnih hladnih talasa, obilne snežne padavine ili periode sa ozbiljnim snežnim pokrivačem. Ako ostatak sezone bude topliji i sa malo snega, ukupan rezultat i dalje će biti ispod višegodišnjeg proseka.
Zato iz sadašnjih karata nije moguće zaključiti, na primer, da li će Beograd, Zagreb, Sarajevo ili neki drugi grad imati sneg za Novu godinu ili tokom određenog dela januara.
Ono što je u ovom trenutku značajnije jeste saglasnost dva velika modela: prvi signal za zimu 2026/2027. jeste sezona sa manje snega od uobičajenog u velikom delu Evrope, naročito u nizijama.
Ako se atmosferski obrazac koji modeli trenutno predviđaju zaista uspostavi, blaži vazduh sa Atlantika mogao bi da bude jedan od glavnih faktora evropske zime. Visoke planine, sever i severoistok kontinenta imali bi znatno bolje šanse za sneg, dok bi u mnogim nižim predelima kiša mogla mnogo češće da zameni pahulje.
Do početka zime prognoze će se još menjati i precizirati, pa će tek naredna ažuriranja pokazati da li će se sadašnji signal za topliju i snežno siromašniju evropsku zimu zadržati.