Haški osuđenik traži da ga puste na slobodu: "Živjet ću sa suprugom u Zagrebu"

Nekadašnji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR Herceg-Bosne) Jadranko Prlić, kojega je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) osudio za ratne zločine nad Bošnjacima, zatražio je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MICT) prijevremeno puštanje na slobodu.

Izrazio je kajanje i poručio da zločine ne čine narodi, nego pojedinci.

Prlić kaznu od 25 godina zatvora, na koju ga je zajedno s još petoricom dužnosnika Herceg-Bosne osudio ICTY, izdržava u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Uvjete za razmatranje prijevremenog puštanja ispunio je u travnju 2024. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Njegov prvi zahtjev, podnesen u ožujku 2024., odbijen je godinu dana poslije. Prlić u novom podnesku predsjednici MICT-a, sutkinji Gracieli Gatti Santani, ponovno traži prijevremeno puštanje na slobodu.

Zločine ne čine narodi, nego pojedinci
Navodi da prihvaća pravomoćnu presudu, težinu zločina za koje je osuđen te svoju osobnu odgovornost. Izražava duboko kajanje zbog svoje uloge u počinjenju zločina i upućuje iskrenu sućut bošnjačkim žrtvama i njihovim obiteljima zbog izgubljenih života te pretrpljene tjelesne i psihičke patnje.

Dodaje da su njegove riječi, postupci, odluke i propusti, dok je obnašao dužnost predsjednika HVO-a, a potom i predsjednika Vlade HR Herceg-Bosne, omogućili, poticali ili pridonijeli počinjenju zločina.

"Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne poricati ili opravdavati, a osuđene ratne zločince ne smije se proglašavati herojima jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve. To se jednako odnosi na sve", napisao je u podnesku.

Najavio da će nastaviti djelovati protiv poricanja zločina

Prlić u podnesku prihvaća činjenične i pravne zaključke svojih presuda, uključujući zaključke o etničkom čišćenju i brojnim zločinima počinjenim nad bošnjačkim, odnosno muslimanskim stanovništvom tijekom rata u BiH, u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.

U podnesku ističe da bi volio vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu i prosperitetnu državu, punopravnu članicu Europske unije, u kojoj će različitosti biti izvor ponosa, a nesporazumi će se rješavati dijalogom, a ne silom i oružjem.

U slučaju da ga MICT odluči pustiti iz zatvora, najavio je da planira živjeti sa suprugom u Zagrebu, gdje žive i njegove kćeri s obiteljima. Najavio je da će nastaviti djelovati protiv poricanja zločina i glorifikacije ratnih zločinaca te pridonositi izgradnji trajnog mira i obnovi povjerenja među narodima i građanima Bosne i Hercegovine.

Praljak popio otrov u sudnici

Haški je tribunal bivšeg čelnika Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a zatim i Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Jadranka Prlića osudio na 25 godina zatvora. Presuda je postala pravomoćna u studenom 2017. godine.

U istom predmetu nekadašnji ministar obrane HR Herceg-Bosne, Bruno Stojić, načelnik Glavnog stožera HVO-a, Slobodan Praljak, i zamjenik zapovjednika HVO-a, Milivoj Petković, osuđeni su na po 20 godina zatvora.

Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a, Valentin Ćorić, dobio je 16 godina zatvora, a predsjednik Komisije HR Herceg-Bosne za razmjenu zarobljenika, Berislav Pušić, deset godina zatvora. Tijekom izricanja pravomoćne presude 2017. godine Slobodan Praljak u sudnici je popio otrov od kojega je istog dana preminuo.