U jednom od najvećih europskih gradova zgrade počele tonuti i pucati

Europa je iza sebe ostavila još jedno ljeto obilježeno ekstremnim vrućinama i toplinskim valovima. Temperature su u brojnim zemljama dosezale rekordne vrijednosti, a posebno je pogođen zapad kontinenta, koji je zabilježio najtoplije ljeto otkako postoje relevantna mjerenja. Posljedice dugotrajnih vrućina osjećale su se na gotovo svim razinama, od povećanog rizika za zdravlje ljudi i požara do problema u saobraćaju i infrastrukturi. U Velikoj Britaniji visoke temperature tokom ljeta dovodile su do zatvaranja škola, problema u željezničkom saobraćaju i drugih poremećaja u svakodnevnom životu.

No u Londonu je zabilježena još jedna, na prvi pogled manje očita posljedica ekstremne vrućine. Visoke temperature i dugotrajno sušno vrijeme počeli su utjecati i na tlo na kojem stoje kuće. Stanovnici britanske prijestolnice tokom ljeta počeli su primjećivati neobične promjene na svojim domovima, pukotine koje se šire zidovima, vrata koja se odjednom više ne mogu normalno zatvoriti te prozore koji se deformiraju. Kako piše CNN, London i dijelovi jugoistočne Engleske nalaze se u središtu sve izraženijeg problema slijeganja tla. Nakon dugotrajnih toplinskih valova tlo se isušuje, skuplja i pomjera, a zajedno s njim mogu se pomjerati i temelji zgrada.

Problem je povezan s vrstom tla na kojem je izgrađen velik dio Londona. Riječ je o glinovitom tlu koje izrazito reagira na promjene količine vlage. Kada ima dovoljno vode, glina je upija i širi se, dok tokom dugotrajnih vrućih i sušnih razdoblja gubi vlagu i skuplja se. Ako se tlo ispod kuće ne skuplja ravnomjerno, dijelovi temelja mogu početi tonuti. Posljedice tada postaju vidljive i na građevini se pojavljuju karakteristične pukotine na zidovima, vrata zapinju, a prozori se mogu iskriviti.

Iz Britanskog geološkog zavoda (BGS) upozoravaju da je slijeganje tla danas jedna od geoloških opasnosti koje nanose najveću štetu u Ujedinjenom Kraljevstvu. London je pritom posebno ranjiv. Vrste gline na kojima leži sadrže minerale izrazito osjetljive na promjene vlage, a britanska prijestolnica istovremeno je među područjima zemlje koja su najizloženija visokim temperaturama. Dodatni problem stvaraju stabla i druga vegetacija. Tokom sušnih i vrućih razdoblja njihovo korijenje širi se dublje i dalje u potrazi za vlagom. Pritom može izvlačiti vodu iz tla ispod obližnjih kuća, zbog čega se ono dodatno isušuje i skuplja.

Posebno su osjetljive starije kuće, koje često imaju pliće temelje. To je značajno upravo za London, gdje je više od polovice stambenih objekata izgrađeno prije 1945. godine. Prema podacima britanskog osiguravatelja Aviva koje prenosi CNN, u brojnim dijelovima Londona do 2030. godine sve nekretnine mogle bi biti izložene mogućem ili vjerovatnom riziku od slijeganja tla. Među njima su i Kensington, Westminster te City of London. Problem više nije ograničen samo na glavni grad. Stručnjak za slijeganje tla Bob Gibson, direktor kompanije Building & Structural Consultants, kaže da je prije četiri desetljeća, kada je počeo raditi u tom području, slijeganje tla uglavnom bilo problem Londona i jugoistočne Engleske. Danas se pojavljuje i u drugim dijelovima zemlje.

Posebno velik broj prijava štete stiže nakon vrućih i sušnih ljeta. Tokom 2025. godine, koju su također obilježile ekstremne temperature, britanska osiguravajuća društva isplatila su rekordnih 415 miliona dolara za štete povezane sa slijeganjem tla, deset posto više nego godinu ranije. No stručnjaci očekuju da bi ovogodišnji iznos mogao biti još veći. – Ova godina mogla bi biti najveća dosad jer je riječ o drugom uzastopnom sušnom ljetu s više toplinskih valova – upozorio je Gibson za CNN.

Samo u drugom tromjesečju ove godine osiguravatelji su isplatili više od 97 miliona dolara za takve štete, dok je prosječan zahtjev dosegnuo rekordnih 27.000 dolara. Sanacija može biti komplicirana i vrlo skupa. U pojedinim slučajevima uklanjaju se stabla i vegetacija ili se postavljaju prepreke koje sprečavaju širenje korijenja prema temeljima. Kod težih oštećenja potrebno je dodatno učvršćivati same temelje, među ostalim ubrizgavanjem betona ispod postojeće konstrukcije.

Rast rizika otvara i pitanje osiguranja kuća. Brunella Balzano, stručnjakinja za konstrukcije sa Sveučilišta Cardiff, upozorava da bi osiguravatelji u budućnosti mogli postati sve manje spremni preuzimati rizik povezan sa slijeganjem tla. Prema projekcijama BGS-a, ako se zagrijavanje nastavi približno sadašnjim tempom, do 2070. godine problemom slijeganja tla moglo bi biti pogođeno više od 26 posto nekretnina u Londonu.