EU će dodatno pooštriti migracionu politiku nakon krize u Seuti

Očekuje se da će Evropska komisija dodatno pooštriti svoju migracionu politiku nakon krize u Seuti, sa značajnim promjenama koje će biti usvojene u narednim mjesecima i koje bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla da objavi u svom govoru o stanju Unije ove nedjelje.

Događaji od 30. jula predstavljali su najveći priliv ilegalnih migranata posljednjih godina, sa oko 80.000 ljudi koji su ušli u špansku enklavu u jednom danu, što je dodatno pritisnulo već jasnu političku inicijativu za pooštravanje migracionih pravila u zakonodavstvu širom EU.

Uprkos stalnom padu i ilegalnih prelazaka granice i zahtjeva za azil u EU od 2023. godine, sada su na stolu tri nove opcije za jačanje spoljnih granica bloka i povećanje povratka ilegalnih migranata, prema riječima nekoliko zvaničnika EU, diplomata i poslanika Evropskog parlamenta koji su razgovarali sa Euronews-om.

„Slike koje smo vidjeli ovog ljeta su previše uznemirujuće za Evropljane“, rekao je jedan zvaničnik EU. „Nešto važno u vezi sa migracijama mora biti objavljeno sigurno.“

Najrevolucionarniji prijedlog koji se trenutno razmatra tiče se privremene suspenzije pravila o azilu u slučajevima iznenadnih, masovnih dolazaka.

To bi značilo da zemlje EU više ne bi bile obavezne da obrađuju zahtjeve za azil ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju u okolnostima poput onih viđenih u Seuti.

„Ova ideja se pominje i predstavljala bi značajnu promjenu“, rekao je drugi zvaničnik EU za Euronews.

Prema važećim pravilima, svaki strani državljanin koji se nalazi u zemlji EU ima pravo da podnese zahtjev za azil, bez obzira na to kako je ušao u Evropu, a njihov zahtjev se procjenjuje individualno.

Promjenu promovišu neke države članice koje su već usvojile slične mjere posljednjih godina.

Grčka je obustavila obradu zahtjeva za azil na tri mjeseca za migrante koji stižu morem iz Libije u julu 2025. godine, dok je Poljska imala sličnu zabranu za migrante koji prelaze granicu iz Bjelorusije od marta 2025. godine.

To bi označilo dalji korak u pooštravanju prava na azil, nakon što su nova pravila koja su stupila na snagu prošlog juna ubrzala proces dobijanja azila kroz „graničnu proceduru“ za ljude koji dolaze iz zemalja koje se smatraju bezbjednim.

Više ovlašćenja za Frontex

Želja Evropske komisije da poveća i ovlašćenja i obim granične agencije Frontex nije nova, ali joj je novi podsticaj dat onim što se dogodilo u Seuti, prema riječima zvaničnika EU.

Von der Leyen je obećala da će utrostručiti broj zaposlenih u agenciji EU za granice u svom govoru pred Evropskim parlamentom, povodom reizbora, u julu 2024. godine, čime će broj policajaca porasti na 30.000. Frontex će takođe dobiti 12 milijardi evra u okviru sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU, što je udvostručenje prethodne alokacije.

Očekuje se da će do kraja godine biti sprovedena sveobuhvatna reforma njegovog mandata, iako detalji ostaju nejasni.

„Promjene bi mogle da uključuju učešće u povratku migranata, širu saradnju sa trećim zemljama i aktivniju ulogu u nadzoru“, rekao je zvaničnik Frontex-a za Euronews, dodajući da će konkretan prijedlog vjerovatno biti podnet u oktobru.

U ovoj fazi, čak ni upravni odbor agencije nije u potpunosti upoznat sa planovima Komisije, a direktor Hans Leijtens nije obaviješten od strane kancelarije von der Leyen o sadržaju govora.

„Glavno pitanje je da li će Frontex moći da preuzme kontrolu od nacionalnih vlasti u kriznim situacijama poput one u Seuti“, rekao je za Euronews visoki poslanik Evropskog parlamenta upoznat sa situacijom, izražavajući sumnje da bi se to moglo dogoditi.

Agencija bi umjesto toga mogla dobiti ulogu u deportaciji ilegalnih migranata u treće zemlje koje nisu njihova zemlja porijekla, kako je predviđeno novom Uredbom o vraćanju , koja bi trebalo da bude formalno usvojena na jesen.

Centri za deportaciju koje omogućava uredba su još jedna oblast u kojoj bi Komisija mogla da preduzme hrabar korak.

Zakon daje državama članicama široku autonomiju u definisanju sporazuma sa trećim zemljama koje bi trebalo da budu domaćini takozvanih „čvorišta za povratak“. Pet država članica EU već je u poodmaklim pregovorima sa nekim dokazanim partnerskim zemljama, čija imena nisu otkrivena, sa ciljem da se deportacije počnu do 2026. godine.

Trenutna pravila ne predviđaju nikakvo finansijsko učešće EU u ovim sporazumima. Očekuje se da nacionalne vlade u potpunosti finansiraju čvorišta, a mogu takođe obezbijediti dodatna sredstva, komercijalna partnerstva ili druge podsticaje zemljama partnerima.

Glavni novi razvoj događaja mogao bi biti obećanje finansiranja čvorišta iz budžeta EU, s obzirom na to da je prijedlog Komisije izdvojio 74 milijarde evra za upravljanje migracijama za period 2028-2034.

„Većina zemalja članica izrazila je interesovanje za ovu vrstu projekta. Uobičajeni način njihovog finansiranja u budućnosti ne može se isključiti“, rekao je zvaničnik EU za Euronews, pozivajući se na zajedničko pismo iz juna u kojem je 19 zemalja EU pohvalilo „inovativna rješenja“ usmjerena na smanjenje tokova ilegalnih migracija.

Pored podrške većine zemalja članica, sva tri prijedloga imaju podršku Evropske narodne partije (EPP), što bi moglo olakšati njihovo usvajanje u Evropskom parlamentu.

Kao što se dogodilo sa svim dosijeima vezanim za migracije prema važećem zakonodavstvu, EPP bi mogla da obezbijedi podršku za promjene sa većinom koja se oslanja na podršku desničarskih konzervativaca i krajnje desničarskih poslanika Evropskog parlamenta.

U međuvremenu, očekuje se da će nevladine organizacije, organizacije civilnog društva i ljevičarske političke grupe osporiti sve što bude objavljeno u Izjavi o stanju nacije, nakon što su već snažno kritikovale nedavne smjernice Komisije za migracionu politiku.

„Nastaviti u istom pravcu je užasna greška“, rekla je za Euronews poslanica Zelenih Mélissa Camara.