Berlin: Strancima i dalje uskraćeno pravo glasa na izborima

Vijesti
Berlin: Strancima i dalje uskraćeno pravo glasa na izborima

Abdu Taviq, egipatski softverski stručnjak, koji je prije sedam godina došao manje-više slučajno u glavni grad Njemačke. "Ne bih rekao da sam izabrao Berlin", kaže on u razgovoru za DW. "Jednostavno, kompanija koja mi je ponudila posao imala je sjedište ovdje."

No, on je u međuvremenu zavolio Berlin. Kultura ovog grada je "bolja nego u bilo kom drugom gradu u kome sam boravio", kaže. To je, pojašnjava, dijelom zbog raznolikosti, ali mu se sviđa i način na koji Berlinci pristupaju životu. "Njih više interesuje život nego posao. Osjećam da je ovdje život dosta opušteniji, a to ljudima pruža i priliku da budu kreativniji."

Ipak, postoje i mnoge druge stvari sa kojima nije naročito zadovoljan, uključujući cijene kirija koje vrtoglavo rastu, dok je notorno komplikovana birokratija stalni izvor frustracije. "Ja bih želio pokrenuti i neki vlastiti biznis, ali je to teško zbog cijele te birokratije", ističe on.

Generalno, Taviq nije zadovoljan aktuelnom berlinskom vladom – koalicijom koju predvode konzervativci iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) i socijaldemokrati lijevog centra (SPD) – no problem je u tome što on, kao strani državljanin, nema pravo glasa te ne može učestvovati u odlučivanju o tome hoće li oni ostati na vlasti ili ne. To je posebno frustrirajuće u ovom trenutku, kada su ulice preplavljene predizbornim plakatima uoči izbora 20. septembra.

"Mi smo ti koji plaćaju porez, ali nismo zastupljeni u tom odlučivanju, čak ni na lokalnom nivou. Na primjer, rezovi u budžetu za vrtiće i kurseve njemačkog jezika direktno utiču na moj život."

Berlin: veći i internacionalniji
Glavni grad Njemačke postaje sve veći i internacionalniji; i biračko tijelo na predstojećim izborima biće brojnije nego ikada ranije – prvenstveno zahvaljujući tome što će pravo glasa sada imati i osobe od 16 do 18 godina – ali raste i broj onih koji nemaju pravo glasa.

Od ukupno 3,9 miliona stanovnika Berlina, čak četvrtina – oko 976.000 odraslih osoba – ne može glasati jer ne posjeduje njemačko državljanstvo. Taj broj se udvostručio od 2011. godine.

To je dijelom posljedica političkog uređenja Njemačke, u kojoj, kao i širom Evrope, državljani drugih zemalja EU mogu glasati na lokalnim izborima. U Londonu to pravo imaju stanovnici zemalja Commonwealtha, pod uslovom da imaju regulisan boravak u Ujedinjenom Kraljevstvu. S druge strane, Španija ima sporazume o reciprocitetu s nekoliko zemalja izvan EU – u Južnoj Americi i drugim dijelovima svijeta – koji njihovim državljanima omogućavaju glasanje na lokalnim izborima, uključujući i izbor gradonačelnika Madrida i Barcelone.

Predstojeći izbori u Berlinu nisu lokalni izbori; budući da je Berlin jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina, riječ je o pokrajinskim izborima, što znači da su biračka prava ograničena. Lokalni izbori u Berlinu, na kojima pravo glasa imaju i građani EU, odlučuju samo o tome ko upravlja pojedinim gradskim okruzima, a njihov politički uticaj je ograničen.

Ovo uskraćivanje biračkog prava posebno je izraženo u centru Berlina. Zbog toga je Stefanie Remlinger, gradonačelnica okruga Mitte iz redova stranke Zelenih, organizovala "simbolične izbore" za stanovnike tog područja koji nisu njemački državljani. Riječ je o oko 135.000 odraslih osoba od ukupno 365.000 stanovnika. U okviru te inicijative pozivaju se stranci da glasaju na 15 biračkih mjesta tokom dvosedmičnog perioda početkom septembra, kako bi se "podigla svijest o pitanju biračkog prava za sve".

"Mitte je izuzetno šarolik okrug s veoma internacionalnim stanovništvom", rekla je Remlinger u razgovoru za DW. "Ovdje žive ljudi iz 170 različitih zemalja, a mnogi od njih nemaju pravo glasa. Važno nam je da tim ljudima pošaljemo poruku da cijenimo njihovo mišljenje i da ih uvažavamo."

Njemačka politika: neprijateljsko okruženje za one koji nisu Nijemci
Međutim, teško je motivisati ljude da glasaju na izborima koji nemaju stvarnu težinu. Remlinger je priznala da očekuje učešće svega nekoliko stotina ljudi, a smatra i da politička klima u Njemačkoj trenutno baš i nije naklonjena imigrantima. Čak i u kosmopolitskom Berlinu, stranka AfD, koja se protivi imigraciji, trenutno uživa podršku od skoro 20 posto, što je svrstava na drugo mjesto.

"Mi bismo, kao Zeleni, dodatno liberalizovali biračka prava, ali ne vidim da se opšta debata u Njemačkoj kreće u tom pravcu", kaže ona. "Borimo se protiv pomaka udesno i snažnog otpora prema imigraciji, tako da mislim kako su šanse da se po tom pitanju trenutno nešto promijeni veoma loše."

Kako bi ilustrovala aktuelnu debatu po tom pitanju, Remlinger je spomenula nedavnu panel-diskusiju u kojoj je učestvovala, a tokom koje je političar iz Slobodne demokratske stranke (FDP) – koja sebe smatra društveno-liberalnom – izjavio da pravo glasa ne bi trebalo omogućiti strancima jer bi oni mogli osnovati vlastite stranke i preuzeti vlast. „I to čujemo od nekoga iz FDP-a!”, kaže Remlinger, očito iznervirana.

Taviq je takođe svjestan tog zaokreta ka antiimigrantskoj politici u Njemačkoj. U suštini, kako kaže, to je bio i jedan od razloga zbog kojih je razmišljao o tome da potpuno napusti Njemačku. „Sve stranke naginju desnici, pa atmosfera postaje sve više neprijateljska.”

Pravo glasa za sve – dobro za ekonomiju?
Sa ekonomske tačke gledišta, smatralo bi se štetom kada bi kvalifikovane osobe poput Taviqa odlučile napustiti Njemačku. Njemačkoj nedostaje radne snage. Vlada procjenjuje da će zemlji do 2029. godine nedostajati oko 440.000 radnika, a čak i rukovodstvo AfD-a tvrdi da nema ništa protiv imigranata koji doprinose ekonomiji.

Međutim, iako neki njemački gradovi i lokalne vlasti imaju izabrana savjetodavna tijela za stanovnike koji nisu njemački državljani, davanje stvarnog prava glasa imigrantima smatra se pretjeranim korakom.

I Remlinger smatra da najbolji put ka sticanju prava glasa nije dodjeljivanje tog prava stranim državljanima, već olakšavanje procesa dobijanja njemačkog državljanstva za imigrante. A to je i jedna od Taviqovih zamjerki na račun Berlina: "Podnio sam zahtjev za državljanstvo prije dvije godine i do sada nisam dobio nikakav odgovor."

Ne propustite