Predviđanje od kojeg svi strahuju: Cijene hrane letjet će u nebo
Tim američkih naučnika sa Univerziteta Tulane i MIT-a objavio je 30. jula u časopisu „Earth’s Future“ studiju o procjeni globalne sigurnosti resursa do 2050. godine.
Opsežnim računarskim modelom analizirali su 3.735 hipotetičkih scenarija kako bi utvrdili na koji će način rast stanovništva, pritisak na resurse i mjere dekarbonizacije utjecati na dostupnost hrane, energije i vode u 32 geopolitičke regije.
Rezultati modeliranja pokazuju da bi do sredine stoljeća najsiromašnijih 10 posto stanovnika u zapadnoj, istočnoj i južnoj Africi moglo trošiti gotovo polovinu svojih prihoda isključivo na hranu.
„Sve što oduzima polovinu vaših prihoda može biti destabilizirajuće za cijeli vaš život jer ostavlja tako malo resursa za ostale kritične potrebe i osnovne životne potrepštine“, objašnjava energetičarka Jennifer Morris s MIT-a.
Rast troškova i u drugim sektorima
Model „Global Change Analysis Model“ (GCAM) dijeli stanovništvo svake regije na 10 dohodovnih grupa. Analiza je otkrila izražene nejednakosti.
Dok bi najsiromašniji stanovnici južne Afrike do 2050. godine na hranu morali izdvajati 49,6 posto prihoda, najbogatiji sloj te regije izdvajao bi tek 5,5 posto.
Slično tome, u zapadnoj Africi udio prihoda koji bi najsiromašniji stanovnici morali izdvajati za hranu kreće se od 18,5 do 77,5 posto, dok se regionalni prosjek kreće između 5,4 i 24 posto.
Glavni uzroci visokih cijena hrane su niski regionalni prihodi i izdvajanje zemljišta za mjere ublažavanja klimatskih promjena, poput pošumljavanja i uzgoja biogoriva.
„Ova studija pokazuje da ne postoji samo jedan uzrok buduće nesigurnosti hrane, energije i vode“, ističe glavni autor studije Ji Zhu Kim sa Univerziteta Tulane u New Orleansu.
„Prihod je važan, ali regionalni uvjeti, korištenje zemljišta, energetski sistemi, dostupnost vode i ponašanje potrošača oblikuju rizike s kojima se ljudi suočavaju.“
Osim hrane, projekcije ukazuju na rast troškova i u drugim sektorima. Na Bliskom istoku i u južnoj Africi očekuje se značajno povećanje troškova energije zbog velike potražnje za hlađenjem domaćinstava i oslanjanja na fosilna goriva.
Istovremeno, ubrzani razvoj i intenzivno crpljenje podzemnih voda u južnoj Aziji, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi mogli bi prouzrokovati ozbiljnu nestašicu vode.