Konaković: Srbija je prešla debele crvene linije, EU mora reagirati

Diplomatski pritisak iz Sarajeva širi se od Washingtona, preko Ujedinjenih nacija, do Brisela. U pismima upućenim na više međunarodnih adresa traže se konkretan odgovor i sankcije zbog institucionalnog veličanja ratnog zločinca kao nacionalnog heroja. Istovremeno, 14 državnih zastupnika traži preispitivanje odnosa Srbije i Republike Srpske te suspenziju Sporazuma o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa. Hoće li međunarodna zajednica ostati na osudi ili posegnuti za konkretnim mjerama i sankcijama zbog glorifikacije ratnog zločinca?

Diplomatska ofanziva iz Sarajeva

Nakon Beograda, diplomatska ofanziva iz Sarajeva usmjerena je prema međunarodnim adresama. Prva je Brisel, odnosno vrh Evropske unije. Srbija je prihvatila veličanje zločinaca kao dio nacionalnog i državnog identiteta, u kojem je Mladić heroj, a ne zločinac, tvrdi Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Konaković traži od institucija Evropske unije da sa osuda pređu na sankcije protiv zvaničnika i institucija koji veličaju ratne zločince, negiraju genocid ili koriste retoriku koja podstiče mržnju, nasilje i ponavljanje zločina.

„Mi imamo svoj oprez prema Srbiji. Vučić nas je vratio u devedesete svojim postupcima, svojom vladom, sahranom ratnom zločincu, porukom sa utakmice. Ovo je preozbiljna priča. Želimo da o tome pravovremeno i ispravno obavijestimo i SAD, Veliku Britaniju, EU, zemlje OIK-a i još neka specifična mjesta u kojima smo objasnili sve do detalja“, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Očekuje se odgovor Washingtona

Druga adresa je Washington i pismo državnom sekretaru State Departmenta Marcu Rubiju, od kojeg se očekuje ozbiljan odgovor. Relativiziranje presuđenih činjenica, navodi se, poruka je da ratni projekt povezan s Mladićevim imenom nije dovršen i predstavlja prijetnju miru. Izostane li odgovor, upozorava Konaković, bit će to nedopustiva normalizacija ideologije koja je devedesetih dovela do agresije na Bosnu i Hercegovinu.

„Srbija je prešla debele crvene linije. Oni su, ako govorimo o Evropi, pucali u temelje EU. Pucali su onim plotunom, vrlo je važno našim ljudima objasniti. Po zakonu koji Srbija ima, zove se Zakon o vojsci, vrhovni komandant je predsjednik Aleksandar Vučić. Bez njega nema ni oblačenja uniforme, a kamoli djelovanja vojske. On je potpisao vojni plotun, koji je najviša vojna počast, i želimo da toga budu svjesni svi. Vučić se pokušava vrlo licemjerno sakriti negdje iza nekih struktura. Negdje mu to i prolazi, ovaj put to nećemo dozvoliti. EU ide sa sankcijama“, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Preispitivanje odnosa Beograda i Banjaluke

Od Amerike se očekuje odgovor i na pitanje može li se dejtonski okvir poštivati samo na papiru, a politički potkopavati uz sve čvršće veze Beograda i Banjaluke. Od afirmacije neustavnog dana RS-a, preko osporavanja državnih institucija i pozicije visokog predstavnika, dio tih aktivnosti omogućava Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa Srbije i Republike Srpske.

Njegovo hitno preispitivanje i privremenu suspenziju traži 14 državnih zastupnika, a zahtjev je poslan na više od 800 adresa.

Hoće li uslijediti konkretne mjere?

Pitanje je sada šta će međunarodna zajednica uraditi dok se presuđeni ratni zločinac pretvara u politički simbol i rađa novi mit. Hoće li ovaj put ostati na osudi ili će uslijediti konkretne mjere?

Jer veličanje ratnog zločinca i negiranje genocida pitanje su i međunarodnog prava, evropske sigurnosti, ljudskog dostojanstva i političke budućnosti cijele regije.