Raste cijena peleta u BiH: Evo koliko košta tona
Tržište peleta u Bosni i Hercegovini suočava se s nedostatkom sirovine za proizvodnju, što je u pojedinim dijelovima zemlje dovelo do povećane potražnje i rasta maloprodajnih cijena.
Cijena peleta u Republici Srpskoj trenutno doseže 600 KM po toni, dok je u Federaciji BiH viša za oko 50 KM. U pojedinim gradskim sredinama tona peleta prodaje se i za čak 900 KM.
Predsjednik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović kazao je za Fenu da je najveći problem ove godine nedostatak sirovine u šumarstvu.
„Zima je bila duža, pa se u šumu ušlo mjesec ili dva kasnije nego obično. Postoje i objektivni problemi u šumarstvu na koje ne možemo utjecati. Znajući za ove okolnosti, još u aprilu smo apelovali na stanovništvo da blagovremeno nabavi pelet. Većina građana nas je poslušala, ali jedan dio još nije nabavio ogrjev“, naveo je Ivanović.
Najveći pritisak na tržištu trenutno je u urbanim centrima poput Sarajeva, Mostara i Tuzle, gdje pojedini trgovci koriste povećanu potražnju za dodatno podizanje cijena. Ivanović ističe da za najviše cijene nisu odgovorni proizvođači, već preprodavci.
Najavio je i sastanak na kojem bi se trebalo razgovarati o mogućim rješenjima problema sa snabdijevanjem. Istakao je da visoke cijene dugoročno štete i samim proizvođačima.
„Poskupljenje nikako ne ide u prilog proizvođačima. Poučeni smo negativnim iskustvom iz 2022. godine, kada je nagli skok cijena doveo do poremećaja od kojih se sektor oporavljao naredne dvije godine“, upozorio je Ivanović.
Ipak, pojedine kompanije navode da za sada nisu mijenjale cijene. Iz kompanije „Karać“ iz Laktaša kažu da 900 kilograma peleta kod njih košta 594 KM te da cjenovnik nisu mijenjali od januara prošle godine.
Tržište peleta u BiH već je prošlo kroz ozbiljnu krizu 2022. godine, kada je zbog globalnih energetskih poremećaja tona ovog energenta dostizala i 1.000 KM. Zbog naglog rasta cijena i povećanog izvoza, Vijeće ministara BiH tada je privremeno zabranilo izvoz peleta, dok su entitetske vlade ograničile njegovu cijenu na 561,60 KM po toni.
Iako je zabrana kratkoročno zaštitila domaće potrošače, proizvođačima je donijela nove probleme. Nakon ukidanja zabrane, brojni evropski kupci već su pronašli druge dobavljače, zbog čega se domaći drvoprerađivački sektor od posljedica tadašnjih poremećaja oporavljao gotovo dvije godine.