Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine

Okruglim stolom na temu „Nastanak, uloga i značaj Prvog korpusa u odbrani grada Sarajeva i Republike Bosne i Hercegovine“, održanim 31. avgusta u Vogošći, Udruženje „Zlatni ljiljani i Zlatna policijska značka“ općine Vogošća obilježilo je 34. godišnjicu formiranja Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. 

O značaju Prvog korpusa, njegovoj ulozi u odbrani Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, kao i o iskustvima i poukama iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995. godine, govorili su brigadir Tašo Dacić, nekadašnji komandant 141. lake brigade Armije Republike BiH; Migdad Hasanović, načelnik Općine Vogošća i Omer Hasanović, predsjednik Udruženja „Zlatni ljiljani i Zlatna policijska značka“ općine Vogošća. Program je moderirala Azra Grbo.

Govoreći o ulozi Prvog korpusa, Omer Hasanović je istakao da je ovaj korpus tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu podnio jedan od najvećih tereta odbrane zemlje.

-Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine podnio je najveći teret u toku agresije na našu zemlju, rekao je Omer Hasanović. Imao je ogromnu odgovornost u zoni svoje odgovornosti jer su se unutar nje nalazile najvažnije institucije države Bosne i Hercegovine. Pored zaštite stanovništva, njegova obaveza bila je i odbrana državnih institucija. Da u tome nije uspio, ko zna šta bi bilo s našom zemljom. Mi danas časno i pošteno iznosimo svoja sjećanja i pamtimo zasluge njegovih pripadnika, ne samo u odbrani Sarajeva nego i na drugim ratištima i teritorijama gdje je Prvi korpus davao svoj doprinos.

Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine imao je poseban položaj i značaj u ukupnom sistemu odbrane zemlje. Njegova zona odgovornosti obuhvatala je prostor od izuzetnog političkog, vojnog i strateškog značaja, prije svega Sarajevo – glavni grad Republike Bosne i Hercegovine i sjedište njenih najvažnijih institucija.

Odbrana Sarajeva zato nije bila samo odbrana jednog grada. Bila je to, istovremeno, odbrana institucija države, njenog političkog i ustavnog poretka, ali i odbrana ideje Bosne i Hercegovine kao suverene, nezavisne i demokratske države.

O tome je govorio i Tašo Dacić, naglasivši širi strateški značaj zone Prvog korpusa.

-Zona Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine geografski je bila na važnom dijelu naše zemlje, kazao je Dacić. Pored odbrane Sarajeva i državnih institucija, imao je zadatak da veže snage iz istočne Bosne, odnosno prostor od rijeke Drine niz rijeku Bosnu prema sjeveru, kao i prema jugu preko Ivana i dalje niz Neretvu. Pored toga, održavao je konekciju sa snagama Drugog i Trećeg korpusa. Imao je potencijal iz kojeg su se trebale razvijati naredne faze odbrane Bosne i Hercegovine.

Zbog toga se značaj Prvog korpusa ne može posmatrati isključivo kroz njegovu ulogu u odbrani Sarajeva. Njegove jedinice bile su angažovane na brojnim ratištima i operacijama, a pripadnici Korpusa svojim su prisustvom i borbenim angažmanom dali doprinos odbrani i oslobađanju prostora širom Bosne i Hercegovine.

U najtežim godinama rata Prvi korpus bio je jedan od ključnih stubova odbrambenog sistema Republike Bosne i Hercegovine. Njegovi pripadnici branili su stanovništvo, komunikacije, državne institucije i teritoriju, često u izuzetno teškim uslovima, suočeni sa daleko nadmoćnijim vojnim potencijalima protivničkih snaga i višegodišnjom opsadom Sarajeva.

Posebno mjesto u razgovoru zauzelo je pitanje karaktera Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Dacić je podsjetio da je borba branilaca Bosne i Hercegovine bila borba za vrijednosti zajedničkog života, slobode, demokratije i civilizacijskih vrijednosti.

-Naša borba bila je časna i poštena, rekao je Dacić. Za razliku od agresora koji je imao genocidne namjere, mi smo branili zajednički život, suživot, vrijednosti demokratije i savremene civilizacije i na tome smo ostali od dana formiranja do kraja odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992–1995. godine. Armija Republike Bosne i Hercegovine imala je multietnički karakter. U našim jedinicama bio je veliki broj boraca, oficira i podoficira-nebošnjaka  i mi to zaista sa ponosom ističemo.

-Šteta što večeras na ovom Okruglom stolu nema direktora naših škola i dijela njihovih učenika da čuju i vide prave  i istinske heroje, a ne one  koje gledaju u filmovima i serijama, rekao je Migdad Hasanović. U vremenu pred nama treba poraditi na tome da istina o našoj borbi dopre do mladih generacija. Žrtva naših boraca  obavezuje. Obavezuje nas da pamtimo, da govorimo istinu i da je prenosimo generacijama koje dolaze.

Taši Daciću, Migdadu Hasanoviću, Elmi Kerla Đogić i RTV Vogošća, Udruženje „Zlatni ljiljani i zlatna policijska značka“, uručilo je prigodne zahvalnice.

Po okončanju  Okruglog stola nastavljeno je  druženje prisutnih.

Prije Okruglog stola delegacije Koordinacije boračkih udruženja općine Vogošća, Općine Vogošća i stranaka koje participiraju u radu općinskog zakonodavnog tijela polaganjem cvijeća na Centralnom spomen obilježju pehidima i poginulim borcima Vogošće, na „Trgu branilaca Vogošće“, ispred Upravne zgrade Javne ustanove KSC „Jasmin Isanović Žiti“ i na Centralnim spomenobilježjima Civilnim žrtvama rata i ubijenim logorašima u parku uz ulicu Akifa efendije Biserovića, polaganjem cvijeća odale su počast onima koji su u temelje slobodne i nezavisne Bosne i Hercegovine utkali svoje živote.