Šokantan potez nakon posjete šefa CIA Moskvi! Svijet je u čudu: Znate li ko dolazi u sjedište NATO?
Jedan od ključnih ljudi Pentagona Elbridž Kolbi danas, 27. avgusta, stiže u sjedište NATO u Briselu, gde će razgovarati sa generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom
On će takođe izaći pred ambasadore svih država članica, u trenutku kada Vašington preispituje budućnost američkih snaga u Evropi, a iza kulisa traju neuobičajeno intenzivni kontakti SAD i Rusije.
Kolbi, podsekretar Pentagona za politička pitanja i jedan od glavnih arhitekata nove američke odbrambene strategije, učestvovaće na sjednici Sjevernoatlantskog saveta na nivou ambasadora. Njegov dolazak zvanično je potvrdio NATO.
Američko Ministarstvo odbrane navelo je da Kolbijeva evropska turneja treba da unaprijedi američku agendu „NATO 3.0“. Prije Brisela posjetio je američku Evropsku i Afričku komandu u Štutgartu, a zatim i Vrhovnu komandu savezničkih snaga NATO za Evropu u Monsu.
Evropa čeka šta će Amerika uraditi sa svojim trupama
Kolbijev dolazak, međutim, daleko je od rutinske posjete.
Rojters navodi da evropske prijestonice sa velikom pažnjom prate američku šestomjesečnu reviziju vojnog rasporeda u Evropi, koja bi mogla da utiče na broj i raspored američkih vojnika na kontinentu. Evropske diplomate očekuju da će upravo to biti jedna od ključnih tema razgovora sa Kolbijem.
Vašington od evropskih saveznika traži da preuzmu veći dio tereta sopstvene odbrane, dok Pentagon istovremeno razmatra gdje su američke snage najpotrebnije u trenutku kada SAD imaju obaveze i na Bliskom istoku i u Indo-Pacifiku.
Prema dokumentima o američkoj reviziji u koje je Rojters imao uvid, Pentagon od saveznika traži podatke i o uslovima pristupa američkih snaga, bazama i pravu preleta, ali ispituje i širu spremnost evropskih zemalja da podrže američke bezbjednosne prioritete.
Zbog toga evropske diplomate namjeravaju da Kolbiju u Briselu pokažu da članice NATO povećavaju vojne izdatke i da su spremne da preuzmu veći dio odgovornosti za odbranu kontinenta. U pozadini svega ostaje pitanje da li će Vašington posle završetka revizije smanjiti dio američkog vojnog prisustva u Evropi.
Prije Brisela – tajanstveni kanal Moskva–Vašington
Posjeta dobija dodatnu težinu zbog događaja koji su joj neposredno prethodili.
Direktor CIA Džon Retklif boravio je ove nedjelje u nenajavljenoj posjeti Moskvi, gdje je razgovarao sa predstavnicima ruskih obavještajnih službi. Kremlj je potvrdio sastanke i saopštio da se Retklif nije vidio sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali da je Putin odmah obaviješten o rezultatima razgovora.
Bio je to prvi poznati dolazak šefa CIA u Rusiju od 2021. godine i jedan od najviših direktnih američko-ruskih kontakata u posljednje vrijeme. Predsjednik SAD Donald Tramp pokušao je da umanji značaj misije, nazivajući je „polurutinskom“, ali sadržaj razgovora nije javno objavljen.
Volstrit žurnal je, pozivajući se na izvore, objavio da je Retklif u Moskvu otišao kako bi ruskoj strani prenio upozorenje da ne pokušava da testira NATO vojnim ili drugim potezima protiv članica Alijanse. List navodi da američke obavještajne procjene ukazuju na mogućnost ruskih sajber-operacija ili ograničenih akcija kojima bi se provjerila odlučnost NATO. Tramp je, međutim, javno negirao da je Retklifova posjeta bila povezana sa takvim upozorenjem.
Vašington je, prema više medijskih izveštaja, radi bezbjednosti američke delegacije tokom Retklifovog boravka u Rusiji prethodno tražio od Kijeva da privremeno obustavi napade dugog dometa na Moskvu i druge ciljeve na sjeveru Rusije.
Na društvenim mrežama i pojedinim ruskim kanalima pojavili su se i navodi da je poslije tih kontakata u Vašingtonu održan zatvoreni sastanak kojem su prisustvovali Tramp, šef Pentagona, direktor CIA i visoki američki general i koji je trajao oko tri sata. Sadržaj navodnog sastanka nije objavljen, ali za sada nema nezavisne potvrde svih tih detalja iz zvaničnih američkih izvora.
Ono što jeste potvrđeno jeste redosljed događaja: šef CIA odlazi na rijetku misiju u Moskvu, Pentagon istovremeno završava jedno od najvažnijih preispitivanja američkog vojnog prisustva u Evropi, a odmah zatim Kolbi stiže pred vrh NATO i ambasadore svih članica Alijanse.
Šta će tačno Kolbi saopštiti saveznicima iza zatvorenih vrata zasad nije poznato, ali će njegov brifing biti pažljivo praćen upravo zbog pitanja koje visi nad evropskim prijestonicama – kakvu ulogu SAD ubuduće namjeravaju da imaju u odbrani Evrope i koliko će tog tereta Vašington prebaciti na same Evropljane.