AfD objavio plan za Njemačku: Ukidamo euro, zatvaramo granice i napuštamo Schengen
Dopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel izjavila je da bi njena stranka, ukoliko uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora, zatvaranje državnih granica i znatno strožiju migracijsku politiku.
Weidel je ove stavove iznijela u ljetnom intervjuu za ZDF, emitovanom u nedjelju, 23. augusta. Tom prilikom branila je zahtjev AfD-a za napuštanje zajedničke evropske valute, koji je bio dio stranačkog programa za savezne izbore 2025. godine.
„Njemačkoj je prije uvođenja eura bilo znatno bolje“, rekla je Weidel, tvrdeći da je zajednička valuta nestabilna i da je stanovništvu donijela gubitak imovine.
Zatvaranje granica
Govoreći o migracijskoj politici, Weidel je poručila da bi Njemačka pod vlašću AfD-a zatvorila svoje granice i napustila Schengenski sporazum.
„Zatvorit ćemo ih i izaći ćemo iz Schengena“, kazala je.
Weidel je zatražila povećanje broja deportacija i strožije uslove za dodjelu njemačkog državljanstva. Posebno je kritikovala naturalizaciju državljana Sirije, navodeći da bi osobe kojima više ne važi status međunarodne zaštite trebalo vratiti u tu zemlju.
Na pitanje kako bi Njemačka osigurala sporazume o prihvatu deportovanih osoba sa zemljama poput Sirije i Afganistana, nije ponudila direktan odgovor. Umjesto toga, kazala je da bi AfD djelovao preventivno zatvaranjem granica.
Napadi na vlast
Weidel je istovremeno oštro kritikovala Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) kancelara Friedricha Merza i Socijaldemokratsku partiju (SPD). Posebno je napala CDU zbog odbijanja bilo kakve političke saradnje s AfD-om.
Takozvani „vatrozid“, kojim vodeće njemačke stranke isključuju mogućnost koalicije s AfD-om, nazvala je „nečim najnedemokratskijim što postoji“.
„Vladat ćemo u prvim saveznim zemljama, a vladat ćemo i na saveznom nivou“, poručila je Weidel, tvrdeći da je spremna sarađivati sa svakim koga smatra sposobnim.
AfD se nada dobrom rezultatu na izborima u njemačkoj saveznoj zemlji Saska-Anhalt, koji će biti održani 6. septembra. Prema pojedinim istraživanjima, stranku u toj saveznoj zemlji podržava više od 40 posto birača.
AfD ispred CDU-a
Na saveznom nivou najnoviji ZDF-ov Politbarometar, koji izrađuje Forschungsgruppe Wahlen, daje AfD-u podršku od 27 posto. Unija CDU/CSU nalazi se na 22 posto, SPD i Ljevica imaju po 12, Zeleni 14, a FDP četiri posto podrške.
Istraživanje je provedeno od 17. do 19. augusta na uzorku od 1.319 birača. Kada bi se savezni izbori održali naredne nedjelje, AfD bi, prema toj anketi, bio najjača politička stranka u Njemačkoj.
Weidel se u intervjuu ponovo usprotivila planiranoj zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Odbacila je i mjere čiji je cilj ublažavanje posljedica klimatskih promjena izazvanih djelovanjem čovjeka, zagovarajući slobodno tržište i tehnološku otvorenost.
Uspon stranke
Alternativa za Njemačku osnovana je 2013. godine kao euroskeptična stranka koja se protivila politici spašavanja prezaduženih članica eurozone.
Nakon migrantske krize 2015. godine stranka se snažno pomjerila udesno, stavljajući u središte svoje politike protivljenje imigraciji i islamu te izrazito kritičan odnos prema Evropskoj uniji. AfD se danas uglavnom opisuje kao krajnje desna, nacionalistička i antiimigracijska stranka.
Na prijevremenim saveznim izborima u februaru 2025. AfD je osvojio 20,8 posto glasova, gotovo dvostruko više nego 2021. godine, te završio na drugom mjestu iza CDU-a. Sa 152 zastupnika postao je najveća opoziciona stranka u Bundestagu.
Ostale vodeće njemačke stranke do sada su odbijale koalicijsku saradnju s AfD-om, održavajući takozvani „vatrozid“ prema krajnjoj desnici.
Sudska odluka
Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) u maju 2025. označio je AfD kao potvrđenu krajnje desnu ekstremističku organizaciju. Stranka je potom pokrenula sudski postupak protiv takve klasifikacije.
Upravni sud u Kölnu u februaru 2026. privremeno je zabranio BfV-u da AfD označava i tretira kao potvrđeno krajnje desnu ekstremističku organizaciju do završetka prvostepenog postupka.
Sud je naveo da i dalje postoji snažna sumnja u postojanje protuustavnih težnji unutar stranke, ali da u ovoj fazi nije dovoljno utvrđeno da takve težnje određuju karakter AfD-a u cjelini. Stranka se do konačne odluke i dalje može tretirati kao sumnjiv slučaj.
Ko je Alice Weidel?
Alice Weidel ima 47 godina i jedna je od dvoje predsjednika AfD-a na saveznom nivou, zajedno s Tinom Chrupallom. AfD-u se pridružila 2013. godine, iste godine kada je stranka osnovana, a od 2017. predvodi njene zastupnike u Bundestagu.
Po struci je ekonomistica. Studirala je ekonomiju i poslovnu administraciju, a potom doktorirala ekonomiju. Prije ulaska u politiku radila je, između ostalog, za Goldman Sachs i Allianz Global Investors.
Više godina provela je u Aziji, prvenstveno u Kini, i govori mandarinski jezik.
Na saveznim izborima 2025. postala je prva kandidatkinja AfD-a za kancelarku u historiji stranke. Pod njenim vodstvom AfD je ostvario najbolji rezultat na saveznim izborima od osnivanja, osvojivši više od deset miliona glasova.
Weidel se privatnim životom razlikuje od tradicionalnog profila stranke, čije rukovodstvo često ističe konzervativne porodične vrijednosti. Živi u istospolnoj zajednici i s partnericom porijeklom iz Šri Lanke odgaja dvojicu sinova.