Novi Trumpov udar, priprema se proglasiti izvanredno stanje, raste strah od njegovog poteza

Bijela kuća i savezne agencije objavile su ovog ljeta niz dokumenata, uključujući sporne analize o navodnom glasanju osoba koje nisu državljani te historijske memorandume obavještajnih službi. Time se jačaju očekivanja da bi Trump mogao pokušati preuzeti veći nadzor nad izborima

Predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova administracija nizom poteza ovog ljeta intenziviraju sumnje u integritet američkih izbora, što među stručnjacima izaziva zabrinutost, a među poricateljima rezultata izbora 2020. godine nadu da bi Bijela kuća mogla proglasiti nacionalnu vanrednu situaciju. Bijela kuća i savezne agencije objavile su ovog ljeta niz dokumenata, uključujući sporne analize o navodnom glasanju osoba koje nisu državljani te historijske memorandume obavještajnih službi. Time se jačaju očekivanja da bi Trump mogao pokušati preuzeti veći nadzor nad izborima.

U julu je Trump u televizijskom obraćanju ponovno tvrdio da su američki izbori ranjivi na strano miješanje i ponovio neistinu da su predsjednički izbori 2020., koje je izgubio od Joea Bidena, bili ukradeni. Nijedan predsjednik dosad nije pokušao proglasiti vanredno stanje kako bi preuzeo kontrolu nad glasanjem. Kada ga je ranije ovog mjeseca desničarski voditelj Wayne Allyn Root pitao hoće li "proglasiti vanredno stanje zbog nacionalne sigurnosti za izbore", Trump nije odbacio ideju. "Recimo samo da su se događale i čudnije stvari, u redu? Ostavljam to na tome", odgovorio je na kanalu Real America’s Voice.

Aria Branch, partnerica u odvjetničkoj grupi Elias Law Group, koja je ranije vodila tužbu protiv Trumpovih izvršnih naloga o izborima, kaže da administracija "pokušava pripremiti teren za proglašenje nekakve vanredne situacije kako bi se nacionalizirali izbori. Mislim da predsjednik traži svaku priliku da to učini", piše Guardian.

Santiago Mayer, predsjednik organizacije Voters of Tomorrow, koja okuplja generaciju Z, ističe: "Prilično je očito da taj čovjek gubi dodir sa stvarnošću, pa se moramo pripremiti za sve. Dugo smo razmišljali i pripremali se za svaku eventualnost. Fokus nam je na kraju dana da izađe dovoljno birača kako, šta god on pokušao, ne bi uspjelo". Demokratski kongresnici posljednjih mjeseci simuliraju scenarije odgovora na moguće izvršne provokacije, uključujući dezinformacije generirane umjetnom inteligencijom i slanje agenata ICE-a na biračka mjesta. Napredne organizacije za demokratiju također se pripremaju.

Bivša direktorica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard sudjelovala je ranije ove godine u FBI-jevoj raciji u okrugu Fulton u Georgiji, što je izazvalo pitanja. Kasnije je pred Kongresom svjedočila da je vodila istragu o stranim uplitanjima u izbore. Njen je tim sudjelovao i u zapljeni i pregledu opreme za glasanje u Portoriku. Nakon njenog odlaska s dužnosti krajem juna, Trump je privremeno imenovao svog dugogodišnjeg saveznika Billa Pultea, što su kritizirali članovi obiju stranaka zbog njegovog nedostatka iskustva u obavještajnom radu.

Bivši odvjetnik Bijele kuće Ty Cobb, danas oštar Trumpov kritičar, nakon julskog obraćanja upozorio je da je govor "namijenjen dodavanju preduvjeta koji su mu potrebni da proglasi vanredno stanje oko vremena izbora". Istaknuo je da je prisutnost agenata ICE-a na biračkim mjestima „gotovo izvjesna“ te da se može očekivati i Nacionalna garda – sve kako bi se zastrašili manjinski i imigrantski birači te eventualno pokušalo zaplijeniti mašine za glasanje.

Nakon Trumpova televizijskog govora, Radna grupa za vladinu transparentnost – koja uključuje urede obavještajnih službi, NSA, CIA-u i Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) – počela je na stranicama Bijele kuće objavljivati deklasificirane dokumente o „integritetu izbora“. Prvi paket uključivao je memorandume o ranjivostima elektronskih mašina za glasanje, stranom pristupu podacima o biračima i digitalnim manipulacijama. Velik dio materijala već je bio poznat javnosti, a američke su obavještajne službe zaključile da nema dokaza da je Peking utjecao na ishod izbora 2020.

Administracija je zatim iskoristila najavu guvernerke New Jerseyja Mikie Sherrill da je zbog softverske greške 6.600 nedržavljana bilo upisano u biračke spiskove (manje od 400 ih je glasalo) kako bi pojačala tvrdnje o masovnom glasanju osoba bez državljanstva.

DHS je 31. jula objavio da greške u New Jerseyju pokazuju potrebu za standardiziranim saveznim nadzorom. Objavljeni su i dokumenti o istragama u Michiganu i Arizoni. Tempo objava ubrzava se. U ponedjeljak su deklasificirane datoteke o kineskoj obavještajnoj aktivnosti vezanoj uz bivšeg demokratskog kongresnika Erica Swalwella, a u utorak je Ured za popis stanovništva tvrdio da je u preliminarnom usklađivanju 128 miliona zapisa identificirao 24.000 nedržavljana koji su glasali 2020. Metodologija nije objavljena, a stručnjaci su oštro kritizirali tvrdnju. "Ova navodna analiza temeljena na popisnim podacima ne prolazi ni osnovni test vjerodostojnosti", rekao je David Becker, izvršni direktor Centra za inovacije i istraživanje izbora. "Administracija ne daje dovoljno objašnjenja kako je došla do tih brojki – i to s razlogom", dodao je.

DHS je u julu tvrdio i da je 278.000 nedržavljana upisano u biračke spiskove za savezne izbore, opet bez detaljne metodologije. Alat koji se koristi za identifikaciju poznat je po netačnostima. Branch ističe da glasanje nedržavljana „jednostavno nije raširen problem… Sav strah i narativ oko tog pitanja potpuno su neutemeljeni i služe samo za širenje straha i pripremu terena za buduće akcije.“

Bijela kuća nije isključila mogućnost izvršne naredbe o vanrednom stanju, odbijajući komentirati hipotetičke situacije. Glasnogovornica Lauren Bis poručila je da "ekstremni liberalni demokrati sprječavaju Amerikance da imaju puno povjerenje u izbore odbijanjem da glasaju za Save America Act“ te da Trump „apsolutno ima pravo: ili to sada popravimo, ili gubimo zemlju“. Predloženi Save America Act zahtijevao bi od država da predaju biračke spiskove saveznoj inspekciji, dao bi DHS-u ovlasti za brisanje osoba koje smatra neprihvatljivima, oštro ograničio glasanje poštom i uveo stroge dokaze o državljanstvu te uski popis ličnih iskaznica.

Branch podsjeća da je Ustav „iznimno jasan“ te da su utemeljitelji prepoznali rizik centralizacije vlasti nad izborima u izvršnoj grani. "To je vrlo korisno za sudske postupke kojima se može odgovoriti na takve pokušaje", kazala je.