Trampov novi potez: Hiljade Meksikanaca deportuje preko Gvatemale i Hondurasa

Sjedinjene Američke Države ove su godine gotovo 2.300 Meksikanaca deportovale u Gvatemalu, dok su još deseci poslani u Honduras. To predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu, prema kojoj su Meksikanci gotovo uvijek vraćani direktno u Meksiko.

Riječ je o proširenju politike deportacija u treće zemlje tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), u okviru šire politike američke administracije usmjerene na suzbijanje migracija.

Dolasci bili rijetki
Meksikanci su do sada gotovo isključivo vraćani u svoju zemlju, bilo zračnim ili kopnenim putem, dok su dolasci u druge države bili rijetki. 

Predsjednik Gvatemale Bernardo Arevalo (Bernardo Arévalo) rekao je da je njegova zemlja ove godine primila 2.284 Meksikanca u okviru „tranzitnog zaustavljanja“, nakon čega su u roku od 24 sata vraćeni u Meksiko, uz koordinaciju s meksičkim imigracionim vlastima. 

Kako je naveo, Meksikanci u Gvatemalu stižu avionima koji prevoze i gvatemalske državljane vraćene iz SAD-a. Troškove tih operacija pokriva meksička vlada ili, u pojedinim slučajevima, sredstva iz SAD-a.

Meksički Nacionalni institut za migracije potvrdio je da administracija Donalda Trampa, uglavnom od aprila, deportuje Meksikance u Gvatemalu i Honduras, odakle se autobusima prevoze prema jugu Meksika.

Sprečavanje prelaska
Institut je poručio: "Razlog je to što Sjedinjene Države žele spriječiti da ponovo pređu na njihovu teritoriju." 

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti saopćilo je da administracija "koristi sve zakonite opcije da provede najveću operaciju deportacije u historiji, baš kao što je predsjednik Tramp obećao”.

U međuvremenu je meksičko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da se protivi ovoj praksi te insistira na tome da svaki meksički državljanin ima pravo na ulazak u zemlju.

Prema honduraškim dokumentima do kojih je došao The Associated Press, 82 Meksikanca stigla su u San Pedro Sulu (San Pedro Sula) na dva leta, 13. i 15. augusta, dok je još 35 stiglo u četvrtak.

Platforma Third Country Deportation Watch navodi da je između maja i sredine jula u Honduras deportovano dodatnih 165 Meksikanaca.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovakvi transferi mogu ugroziti migrante koji su možda tražili azil u SAD-u ili nemaju dovoljno sredstava u nepoznatoj zemlji.

Savitri Arvey iz Human Rights First ocijenila je da taktika „izgleda kao pritisak na meksičku vladu” i dodala: "Oni zaista ne žele nijednog Meksikanca da pređe granicu."

Ovakav način deportovanja predstavlja novinu u odnosu na raniji period. Na početku drugog mandata Donalda Trampa postignuti su dogovori s više latinoameričkih država, uključujući Gvatemalu, Honduras, El Salvador, Kostariku i Panamu, kako bi služile kao zemlje kroz koje bi prolazili ili u koje bi bili upućivani migranti deportovani iz SAD-a.

Značajan porast 
Dok su ranije samo rijetki Meksikanci bili deportovani iz SAD-a u zemlje koje nisu Meksiko, broj takvih slučajeva sada je znatno porastao. Gvatemala je, naprimjer, tokom 2025. godine primila svega 15 Meksikanaca, dok je Honduras do februara ove godine zvanično zabilježio šest takvih slučajeva.

Imigracioni stručnjaci smatraju da administracija Donalda Trampa korištenjem trećih zemalja pokušava otežati migrantima eventualni novi pokušaj ulaska u SAD, dok organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na moguće posljedice za one koji se nađu u nepoznatoj zemlji bez dovoljno sredstava i zaštite.